Kamis, 15 Agustus 2013

FOTO: ESTRUTURA KP-CNRT DISTRITU COVALIMA BA PERIODU TINAN 4

 
Ida ne'e mak Estrutura sira nebe Simu Pose hodi Lidera Klibur Professionais Partidu CNRT (KP-CNRT) nian iha Suai - Covalima. Partidu iha Konfiansa ba ita bo'ot sira nia nia serbisu no esforsus tomak nebe hatudu tiha ona, hatudu dadaun no sei hatudu iha tempu oin mai.
 
 
FIAR AN LA'O BA OIN
 
 

KOMUNIKADU BA IMPRENSA

AKTIVIDADE KLIBUR PROFESSIONAIS PARTIDU CNRT (KP-CNRT)
TOMADA DE POSE BA ESTRUTURA KP – CNRT, DISTRITU COVALIMA
 
 
Covalima – Pasu ida tan ba oin iha aktividade Partidu CNRT nian, mak tomada de pose ba Estrutura Klibur Professionais Partidu CNRT (KP-CNRT) iha Distritu Covalima iha loron 10 de Agostu 2013. Aktividade tomada de pose hala’o iha Suku Beco, Suai-Covalima.
Aktividade tomada de Pose organiza husi Estrutura KP Distrital Covalima nian, no hetan apoio husi KP-CNRT Nasional liu husi Komisaun A ba Asuntu Preparasaun Tomada de Pose no Ekipa Care Taker.

Koordenador Ekipa Care Taker Kompaneiru Mateus da Cruz iha nia diskursu iha tomada de pose hateten katak “ho tomada de pose ida ohin, hatudu avansu ida tan ba oin iha ita nia Partidu, ho ida ne’e ita bele asegura koordenasaun serbisu ida diak liu tan ba oin hodi serbi lu tan ita nia rain no ita nia povu”. Hateten koordenador ekipa care taker.
Dosente UNTL ne’e mos hatutan liu tan katak “Aktividade partidu tenke ba oin nafatin, serbisu makas liu tan hodi konretiza mehi Partidu nian atu lori povu husi kiak no mukit”. Nia tenik.

Hafoin tomada de Pose, Koordenador KP-CNRT Kompaneiru Lino Magno iha nia intervensaun hateten katak “Ita nia serbisu mak halibur intelektuais Covalima oan tomak liu husi Partidu CNRT, hodi serbisu makas liu tan tuir idak-idak nia area de espesialidade hodi kontribui ba Dezenvolvimentu iha ita nia Distritu” nia hateten.
Koordenador ne’e mos hatutan liu tan katak “Ejistensia ita nian iha Suai mak halo koordenasaun ho intensivu liu tan ho Partidu politiku no organizasaun oin-oin nebe ejisti iha distritu Covalima hodi kontribui ba Dezenvolvimentu ita nia rai nian”.

Estrutura KP – CNRT Distritu Covalima nebe toma pose iha aktividade refere mak hanesan: Lino Magno (Koordenador KP Distritu), Edy Moniz (I Vice Koordenador KP), Francisco de Mendonça (II Vice Koordenador KP), Delfin Gusmão (Sekretariu Jeral KP), Filomeno Cardozo (Chefi Adiminitrasaun KP), Cirilio (Vice Administrasaun KP), Maria Godinho Pinto(Tezoreira).

#remata#

Jumat, 25 Mei 2012

BANDEIRA PARTIDU CNRT OFISIALMENTE DADA SA’E IHA SUCU LAHANE OSIDENTAL

Dili; Iha loron Sabadu 26 Maio 2012, Partido Congreso Nasional da Rekonstrusaun de Timor Leste (CNRT) hala’o konsolidasaun iha Sucu Lahane Osidental Aldeia Ainitas-hun, hodi fo tomada de Pose ba Estrutura Partidu CNRT nian iha nivel NUREP no CELCOM. Iha konsolidasaun refere hahu uluk ho dada Bandeira Nasional Timor Leste no tuir kedas ho dada sa’e Bandeira Partidu CNRT nian nebe akompanha ho Hino Nasional no Hino Partidu nian.

Aktividade konsolidasaun hanesan aktividade regular Partidu CNRT nian nebe halo ona iha Teritorio Timor Laran tomak. Parte ida husi Konsolidasaun mak atu hametin Estrutura liu husi tomada de Pose no mos atu esklarese programa no visaun partidu nian hodi hatutan ba militantes, simpatizantes no povo tomak atu kompriende hodi hakat ba Eleisaun ho hanoin ida katak sira bele vota tuir programa, partidu no Lideransa ida nebe sira fiar.

Iha tomada de pose ida ne’e koordenador NUREP informa ba militantes no simpatizantes no Estrutura Partidu CNRT nian husi nivel Nasional no Distrital nebe marka prezensa, katak liu husi tomada de pose ida ne’e fiar metin katak Partidu CNRT sei hetan votus maioria absoluta iha Suku Lahane Osidental iha eleisaun Parlamentar.

“Hau Fiar katak liu husi tomada de pose ida ohin ne’e, sei lori partidu CNRT hodi hetan votus maioria absoluta iha Suku Lahane osidental” koordenador ne’e hateten.

Nia hatutan liu tan katak, husu ba inan aman, no maun alin sira husi CELCOM hotu nebe sei simu pose atu serbisu makas, hodi lori Partidu CNRT manan maioria absoluta iha Eleisaun Parlamentar ne’e. (JC)

Selasa, 06 Maret 2012

Dom Basilio do Nascimento: "Kampania Laiha, Laos Kandidatu PR"

SUARA TIMOR LOROSAE - Josefa Parada - Tersa, 06 Marsu 2012

DILI- Bispo Deoseze Baucau, Dom Basilio do Nascimento hatete Kandidatu Prezidente Republika periode 2012-2017, nebe la halo kampania laos kandidatura Prezidente, tamba nunka hatudu programa ba povu durante kampania.

“ Se kandidatu la halo kampania laos kandidatu, kandidatu sira mosu atu halo kampania depois povu mak hare hili ida nebe tuir povu nia hare ne’e, laos hare ida nebe promesa barak liu maibe ida nebe mak povu iha konfiansa,” dehan Dom basilio ba Jornalista Segunda (5/3) iha rezidensia Bispu Baucau Pantai Kelapa.

Igreja nia konfiansa tuir D. Basilio, igreja nia konfinsa liu Jesus Kristu, maibe Jesus Kristu la aprezenta aan hanesan kandidadu pois mak hare bainhira sira aprezenta aan mak ema sira husi igreja nian mos Hili.

Iha fatin seluk Komandante Operasaun PNTL, Superintendente Xefe Armando Monteiro hateten, desde inisiu Komando Jeral PNTL prepara unidade especial, sub unidade seguransa pessoal, prepara membru hamutuk 52 ba kandidatura sira, maibe ba kandidatura Taur Matan Ruak tanba iha lei organika mak fo prioridade hetan siguransa. Timotio Gusmão

CNRT lamenta morte de grande homem e fundador do país

 

Díli, 06 mar (Lusa) - O secretário-geral do Congresso da Reconstrução de Timor-Leste (CNRT), Dionísio Babo, lamentou hoje, em declarações à agência Lusa, a morte de Francisco Xavier do Amaral, primeiro Presidente timorense, que proclamou a independência em 1975.

"Nós lamentos muito. É um dos fundadores deste país", afirmou Dionísio Babo, contactado pela Lusa.

Segundo Dionísio Babo, Timor-Leste "perdeu um grande homem que deu a vida pelo país e que teve a coragem de proclamar a independência".

Francisco Xavier do Amaral morreu hoje em Díli, vítima de doença prolongada.

O primeiro chefe de Estado timorense, que era candidato às presidenciais do próximo dia 17 março, tinha sido internado a semana passada.

MSE.

Lusa/Fim

Jumat, 02 Maret 2012

TAUR MATAN RUAK: VIZAUN KONA-BA INTEGRIDADE REZIONAL &INTERNASIONAL


Taur Matan Ruak for President of TL 2012-2017 - Hato’o hosi:Aniceto Guro-Berteni Neves

“…Hau nia vizaun konaba Integridade rezional no Internasional mak ne’e haforsa Timor-Leste ninia partisipasaun iha organizasaun-sira mak ita adere tiha ona mak hanesan Organizasaun Nasoens Unidus (ONU), Comunidade Paises Lingua Portuguese (CPLP), hala’o nafatin esforsu ba Timor-Leste atu bele tama ba ASEAN, ho esforsus hametin lasu amizade ho paises sira seluk iha reziaun, nune mos kompri no-mos haruka kompri konvensoens ba komprimisiu sira mak ita halo ona hanesan faktus ho akordu sira mak ita asina tiha ona no kopera metin ho orgaun soverania seluk konaba faktus ho akordu sira tuir mai (Taur Matan Ruak)…..”

Taur Matan Ruak ninian vizaun konaba Integridade rezional no internasional ligadu ho pozisaun Estadu Timor-Leste iha area relasoens internasionais eh politika externa ninian. Taur Matan Ruak afirma katak Timor Leste tenke komesa hanoin katak ita nia perfil ka vantagens internasional laos depende ba politika relasoens internasional ida ne’ebe independente husi politika domestika. Tuir Taur Matan Ruak nia hanoin ita nia projesaun ba politika externa depende mos husi ita nia suksesu iha rai laran. Wainhira ita nia nasaun forte sei fasilita liu tan ita nian perfil internasional. Para ita nia relasoens ho rai seluk atu sai forte liu tan ita tenke foka liu ba rai laran. Komu ita hanesan nasaun kiik no em termus jeral seidauk iha pontus de vantagen barak viz a viz nasaun seluk, buat ne’ebe maka ita bele halo maka em vez de foka deit ba diplomasia externa ne’ebe maka hare liu ba relasoens entre estados, ita mos bele servisu liu tan iha areas diplomasia publika e diplomasia kultural.

Tuir Taur Matan Ruak katak Diplomasia publika ne’ebe maka forte sei fasilita ita atu bele halo relasaun direita ho populasaun husi rai seluk nian. Iha ne’e ita mos bele haruka liu tan ita nian akademikus sira atu bele estuda liu tan kona-ba asuntu ne’e. Timor-Leste iha vantage ida tamba ita iha kapital simbolika ne’ebeita bele explora. Ita bele aprezenta ita nia án nudar nasaun foun ida ne’ebe sai husi ístoria terus ne’ebe naruk eh oras ne’e hanesan exemplu ba demokrasia iha Asia. Sei iha kontextu ida ne’e, ita bele hare’e liu tan ba iha posibilidade ida atu ita bele forma Centru ba Estudo ida ne’ebe maka ita bele hanaran Centro Estudo Asiatico. Ninian objective maka atu fo liu tan oportunidade ba ita nian akademiku sira hodi aprende liu tan kona ba ASEAN no ita nia knar iha organizasaun nia laran, maibe’e mos atu konvida liu tan akademiku sira husi nasaun membros ASEAN nian atu mai no halo peskiza iha Timor-Leste. Ida ne’e hanesan dalan ida atu oinsa Timor-Leste bele hasae tan ninian vizibilidade diplomasia publika.

Emtermuz de politika externa, ita nia postura maka foka politika externa ida ne’ebe hanaran “politika insersaun logistika.Ita hare liu maka ba ita nia interesses ekonomiku si kontinua mantem postura ida que neutru. Hau hanoin iha asuntus tuir mai ne’ema ka importante tebes ba Timor Leste:

1. Atu hanoin klean liu tan kona-ba vantagen eh desvantagens ba ita atu sai membru ASEAN; Maske Taur Matan Ruak konkorda katak ita nia politika externa tenke hare’e liu ba Asia no dezenvolve karakter asiatiku ida, nia mos hanoin katak ita tenke pondera didiak ita nia adezaun ho kuidadu. Tuir Taur Matan Ruak, uluk nanain ita tenke hadia lai ita nia uma laran atu nune’e se ita sai membro karik mos ita pronto tiha ona. Liliu ho planos makas liu tan husi ASEAN rasik atu halo integrasaun ekonomika regional, ita mos tenke hanoin didiak ninian pontu positivus ou negativus ba ita nian rai laran rasik.

2. Taur Matan Ruak ninia preukupasaun mak ne’e: sera que abertura lalais liu sei kria fali problemas ekonomikus bo’ot liu? Entaun tuir Taur Matan Ruak,ita tenke hanoin kona-ba asuntu ne’e ho kalma no pondera ho didiak. Taur Matan Ruak mos konkorda katak diak liu ita nia politika agora maka husu roadmap ida ba tranzisaun ba ita nia adezaun;

Ita bele konkorda ho ASEAN hodi deadline ida ba ita nia adezaun ida ne’ebe neneik maibe bem planeada. Tuir Taur Matan Ruak oras ne’e ita iha dalan ida ne’ebe diak. Ho ita nia adesaun ba ARF (Asean Regional Forum) ne’ebe hari’i iha tinan 1994. Timor-Leste tama tiha ona plataforma regional ida ne’ebe ita bele hare’e ba ameasas seguransas eh koperasaun regional iha areas seguransa ho defesa. Agora ne’e dadauk ita mos bele adopta ona politika koperasaun defeza ida ne’ebe forte liu ho paises membru maske ida ne’e iha dezafiu oituan tamba politika defesa ASEAN seidauk define didiak parseiru komum ba nasaun membru. Politika nasional nasaun membru nian la hanesan. Iha ezemplu ida mak, nasaun ida idak nia resposta ba aumentu husi perfil ekonomiku ho defesa Xines nian la hanesan. Ida ne’e asuntu sira ne’ebe maka ita tenki tetu didiak. Mas em linha jeral, Taur Matan Ruak nian politika externa ida ne’ebe fo prioridade ba koperasaun Aziatika ida mak forte liu tan;’

Ita nia relasaun komersial ho nasaun seluk sei importante tebes; Taur Matan Ruak rekuinese katak ita tenke hare’e didiak ita nia relasaun ho nasaun sira ne’ebe sei fo benefisiu ba Timor-Leste. Hau hanoin komersiu area ida ne’ebe importante no ida ne’ebe bele hasai ita nia populasaun husi kiak ho mukit. Entaun iha ne’e ita tenke mantem nafatin ita nian koopersaun ho nasaun bo’ot sira iha reziaun ne’ebe loke án ba ita nia produtu. Iha ne’e ita iha vantazen tanba ita nia proximidade husi nasaun bo’ot hanesan Indonesia, China, India ho Australia sei iha nafatin exijensias ba materias primas ho produsaun agrikulturas nian;

1.1. Ita nia relasaun ho Indonesia sei sai importante nafatin;

Taur Matan Ruak dehan Timor-Leste ninia relasaun ho Indonezia kuaze kobre areas hotu (ekonomia, politika, edukasaun ho seluk tan). Maske uluk ita hanesan inimigo, maibeiha tinan 10 nia laran deit ita nia relasaun diak tebes eh nakonu ho amizade. Relasaun nudar vizinhu diak ne’e ita tenke kuidadu no haburas iha ambito prinsipiu respeitu mutua no nao-intervensaun. Iha kontextu ne’e importante mos ba Timor-Leste atu hari’i relasaun ida ne’ebe diak ho forsa seguransa Indonesia nian. Koperasaun ne`e importante iha futuru hodi kontra amiasa non konvensional ne’ebe mak sempre mosu no atravesa linha fronteira nasaun rai rua ne`e;

Amiasa non konvensional ne’ebe mak rai rua ne`e hasoru hanesan terorismu, krimi organizadu hanesan fa’an droga, prostitusaun, fase osan, peska illegal, trafiku humanu no hatama kilat illegal. Amiasa non konvensional ne`e sei estraga instabilidade nasaun nian no atu kombate problema hirak ne`e tenki kria servisu integradu ho entidade hotu no kria mos koperasaun entre Forsa Defesa Timor-Leste no Forsa Defesa Indonezia;

Koperasaun ne`e liu husi troka informasoes entre intelijensia sobre krimi ne’ebe mak sempre mosu iha fronteira nasaun rua nian. Halo patroliamentu hamutuk iha area fronteira ne’ebe mak sai risku bo`ot ba krimi organizadu hanesan hatama kilat illegal, hatama ai moruk atu hanesan droga no trafiku humanu.Koperasaun ne’ebe mak halo entre Falintil-FDTL no TNI ne`e rasik iha parte ida kria ona estabelidade iha linha fronteira nasaun rua ne`e nian. Iha sorin seluk hametin relasaun entre forsa F-FDTL no TNI. Depois iha sorin seluk koperasaun no treinamentu ne`e mos hasae ona kapasidade forsa rua ne`e atu sai forsa professional ne’ebe forte atu hasoru amiasa ruma iha futuru;

1. Australia mos hanesan nasaun parseiro ida ne’ebe importante ba ita;Tuir Taur Matan Ruak, Australia sei kontinua sai ita nia parseiru no belun. Ita sei kontinua nafatin aumenta ita nia koperasaun iha area seguransa, imigrasaun, edukasaun no komersiu. Iha parte edukasaun iha Timor oan barak maka ba ona eskola iha Australia. Taur Matan Ruak mos hein se’e itabele aumenta tan koperasaun iha treinamentu espesifiku ba Foinsa’e sira hodi bele ba no apriende teknikas vokasionais. Em jeral ita nia relasaun oras ne’e ho Australia forte. Relasaun forte tamba involve diskusaun frankas kona-ba intereses nasionais maibe la hakanek amizade. Iha neba ita hotu mos suporta no soliedariede makas husi sosiedade Australiana. Ita mos sai belun hanesan nasoens iha rejiaun ne’ebe fiar metin ba demokrasia no estado de direito;

2. Relasaun rai liur ida maka sei kontinua nafatin sai hanesan asuntu importante maka kona-ba ita nia relasion ho países CPLP sira. Taur Matan Ruak dehan katak nia fiar parte esensial husi diplomasia moderna maka diplomasi cultural no publika”. Nune’e Taur Matan Ruak hanoin katak relasoens fraternais ne’ebe maka ita iha ho Portugal ho membru CPLP sira seluk ne’e hanesan relasoens ne’ebe tenke haburas no halo didiak. Ita nia relasoen ho sira ne’e to ona iha (esfera) populasaun. Liu tiha ona politika entre estado deit;

Iha passa dunasaun sira ne’e barak mak iha difikuldades internas oi-oin maibe kontinua fo suporta ba ita nia kauza. Sira nia suporta ne’e hatudu tiha ona valor fraternal nian ne’ebe folin liu fali meramente relasoens internasionais ne’ebe bazea ba intereses komum.Dala barak liu ekonomikas no seguransa.Entaun, ita sei kontinua nafatin manten lasus forte ne’e ita iha ona. Tuir mai ba ita nian intereses ekonomiku, membrus CPLP mos kompostu husi países sira ne’ebe maka iha poder ekonomiku bo’ot liu iha sira nia regioens hanesan Brazil ho Angola. Ita bele hetan vantagens barak liu iha future liu husi koperasaun ne’ebe diak ho sira. Remata!

VIZAUN KONABA SISTEMA EKONOMIA NASIONAL


Taur Matan Ruak for President of TL 2012-2017 - Hato’o hosi: Aniceto Guro-Berteni Neves

“…Hau nia vizaun konaba Sistema Ekonomia Nasional mak harii no dezenvolve ekonomiku ida ne’ebe mak koerenti no sustentabel. Atu atinji hau nia vizaun ida ne’e, hau nia prioridade mak investimentu iha rekursu umanu. Tamba ba hau, rekursu umanu (ema) sai fator determinante ba ekonomia nasional…” (esklarese Taur Matan Ruak konaba ninia Vizaun).

Taur Matan Ruak nudar kandidatu ida iha eleisaun prezidensial ba periodu 2012-2017. Atu atijin vizaun ba sistem ekonomia nasional iha leten, Taur Matan Ruak esklarese katak prioridade bo’ot liu hosi sistema ekonomia nasional mak investimentu iha rekursu umanu (ita nia ema). Ita tenke hadiak oportunidade atu nune’e ita nia ema sira iha nafatin asesu ba edukasaun ho kapasitasaun. Iha kontextu ne’ebe hanesan ba ekonomia ida ne’ebe diak ita tenke investe liu tan iha eskola hirak publika. So investimentu iha ita nia ema rasik maka itabele hadia ita nia ekonomia, hasae produtividade no iha ekonomia ida nebe’e sustentavel.

Ita nia prioridade hirak ekonomika ninian seluk maka atu fasilita integrasaun ekonomia nasional ida ne’ebe infra-estrutura sai xave. Estrada tenki sai asesivel ba ema hotu ho kualidade ne’ebe di’ak. Ne’e sai hanesan parte ida hosi Taur Matan Ruak ninian mandatu atu bolu nafatin Governu nia atensaun kona ba seitor infra-estrutura, liliu estrada, be’e mos no enerjia (ahi). Estrada ne’ebe povu no ita hotu preukupa iha Timor-Leste mak estrada rural, ne’ebe bele fasilita atividade ekonomia rai laran, no-mos integrasaun nasional.Taur Matan Ruak senti halo analiza ida hodi konfirma katak Timor-Leste ninia problema ida iha seitor ekonomia nasional maktentasaun atu gasta osan ho nivel bo’ot los. Tamba ne’e tenke iha prinsipiu atu gasta nafatin ho nivel ida ne’ebe ajuda ita mantein nafatin politika fiskal ida ne’ebe di’ak, no-mos atu kontrola inflasaun ekonomia. Nasaun barak iha mundu ne’e sofre hosi problema hirak ne’e, tamba iha tendensia atu gasta osan bo’ot wainhira rendimentu petroleu maka’as, no enfrenta dezafiu atu mantein nafatin nivel gastus.

Wainhira Governu gasta osan bo’ot hosi seitor petroleu mak sei kria inflasaun, hamate kapasidade seitor seluk ninia abilidade atu kompete. Ida ne’e iha terminolojia ekonomia rekursu naturais nian bolu “Moras Olanda”.Inflasaun ne’e mós sei afeta liu tan ba povu kiak sira ne’ebe iha rendimentu kiik. Povu kiik sira nia vida lor-loron nian sei aumenta ba problema hirak hanesan malnu-trisaun, saude grave no seluktan sei aumenta grave tamba sira la iha poder de kompra. Politika ekonomika ida ne’ebe la kuidadu ho problema hirak ne’e maka sei hasae liu tan deit numeru kiak iha rai laran.Konaba prioridade segundu mak investimentu iha seitor publiku. Taur Matan Ruak hatete katak investimentu iha seitor publiku sai xave iha kontextu ekonomia Timor-Leste nian agora no ba futuru. Iha istoria esperiensia nasaun terseiru mundu sira nian, nasaun sira enfrenta problema ho seitor privadu. Tamba ne’e seitor publiku deit mak iha kapasidade atu halo investimentu bo’ot. Maibe investimentu publiku tenki estratejiku no seletivu ba seitor produtivu sira. Durante’e ne’e, ita nian governu hare’e liu ba importasaun ai-han hosi rai liur eh liuliu hosi Indonezia. Sira iha hanoin katak ita sei aproveita importasaun ne’ebe ita nian adopsaun eh uzu osan dolar amerikanu (USD) fasilita, hodi bele dezenvolve rai ne’e. Sira nia hanoin ne’e tamba se’e ita iha kambiu ida ne’ebe ás fo mos vantajen komparativu.

Entaun tamba sa mak ita tenke produz. Taur Matan Ruak ninia hanoin la hanesan ho ida ne’e. Taur Matan Ruak ninia hanoin mak katak la iha nasaun iha mundu ne’e maka konsegue importa hodi hasai nia án husi kiak. Ita tenke foka ba produsaun ne’ebe sei fo uza domestiku naton eh depois ita bele exporta ba rai liur.

Ba kontestu hirak ne’e Taur Matan Ruak hamosu perguntas ida nune’e, se’e ita bele aumenta produsaun, kondisaun saida mak ita tenki kria? Taur Matan Ruak hateten katak Se’e ita hare’e experiensia husi nasaun barak, hatudu nasaun sira hotu ne’ebe maka óras ne’e riku no nasaun kapitalista bo’ot sira mos adopta meius protesionista oi-oin. Ida ne’e inklui mos experiensia husi nasaun avansadu sira hanesan Alemanha, Reinu Unidu, Japao, Koreia no Estados Unidus rasik. Nune’e tuir Taur Matan Ruak katak, maske la hanoin katak nasaun tenke adopta meius protesionista total mos, hanoin Timor-Leste mos bele hari’i dalan ruma hodi hari’i no haforsa ita nian produsaun lokal hodi bele prepara ba kompetisaun iha exportasaun. Ita labele loke deit ba importasaun no la loke dalan ba exportasaun. Ita tenke hanoin uluk ba uma laran antes que ita hanoin atu kompete iha liur, dehan Taur Matan Ruak. Ida ne’e mos sei fo karakter uniku ida ba ita nian politika ekonomika rasik ne’ebe iha abut husi ita nian realidade sosio-ekonomiku. Timor-Leste, oras ne’e monta politika ekonomika ne’ebe la refleta ba ita nian kondisoens ekonomikaeh kapasidade institusionais.

Hare’e ba ístoria, iha ezemplu husi países Sul Americano sira kona-ba oinsa sira halo protesaun total ba sira nia ekonomia hodi nune’e sira prepara án ba industrializasaun ne’ebe sei lori sira ba exportasaun durante tinan 1960 to’o1970. Ideia ne’e mai husi Raul Prebisch, ekonomista Argentino ida, ho nia maluk sira husi Nasoens Unidas nian Komisaun ba Ekonomia iha Amerika Latina ho Caribé (CEPAL) sira. Sira implementa duni ISI (Import Substitution Industrialization) ne’ebe la ho suksesu no iha rezultadu ekonomiku ne’ebe la dun diak. Sistema ne’e la lao tanba:

1. Maske sira harii bareira ekonomika iha kompanhia husi rai liur barak maka hari’i sira nian kompanhia “oan” eh sira hakat liu bareira imposto ne’ebe iha;

2. Kompanhia nasional sira barak maka hetan subsidiu husi governu entaun sira, inklui kompanhia husi rai liur ne’ebe hari’i uza ema rai laran mos hetan benefisiu bo’ot no nune fo todan liu tan ba kofre governu nian.

3. Tamba prosesu protesaun iha momentu neba jere barak liu husi governu entaun hasa’e liu tan nivel korupsaun. Sistema tender no subsidu ba business hametin liu tan sentralizasaun ba burokrasia;

Saida mak Taur Matan Ruak ninian hanoin ba experiensia ne’e mak sera que Taur Matan Ruak hanoin katak protesaun ne’e dalan diak ida, Taur Matan Ruak enfrenta polemika ida kataknia la konkorda ho ekonomia aberta total maibe mos la aseita protesaun total. Ba ne’e Taur Matan Ruak hanoin katak em vezde fiar totalmente entre merkadu livre ka protesaun, ita bele hili dalan klaran. Hau hanoin iha areas xave sira ne’ebe maka iha importansia ba vida no seguransa nasaun nian ne’e ita bele impoin ninia tarifa. Iha kontextu ida ne’e ita mos bele halo protesaun ba ita nian areas sira ne’ebe maka iha relasaun ho ita nian seguransa nasional. Taur Matan Ruak fo ijemplu husi rai liur avansadu mak hanesan Europa hari’i no halo protesaun ba Airbus em vezde loke merkadu deit ba Boeing. Israel so foin agora maka hanoin atu halo ninian emprezas iha areas militares nian sai hanesan areas semi-privada. Ne’e exemplu husi ema rai ekonomikamente avansadu nian. Agora iha Timor-Leste, ita nian areas ne’ebe maka ita tenke halo protesaun seletiva ba maka saida? Taur Matan Ruak foti agrikultura ho industrias emergentes. Ba areas rua ne’e ita adopta meius protektivu ida atu nune’e ita bele enkoraja produsaun no halo ita nian area ne’e sai forte liu tan. Kona ba agrikultura ita bele tau impostu ba importasaun ai-han nune fo insentivu ba produtor lokal bele servisu no produz barak liu tan. Ida ne’e mos bele hanesan dalan ida ba dezenvolvimentu rural. Se’e lae ita nian prosesu dezenvolvimentu iha tendensia ba buat ne’ebe maka ekonomista sira bolu “urban bias” ka hili liu maka dezenvolvimentu urbanu tamba iha neba maka poder ekonomiku ho politiku konsentra entaun haluha tiha areas rurais.

Taur Matan Ruak hanoin ai-han hanesan xave ba buat hotu. Ai-han hanesan xave ba dezenvolvimentu ekonomiku no mos seguransa. Tamba, tuir Taur Matan Ruak produsaun agrikola sei bele loke dalan ba kria empregu no hanesan fontes husi rendimentu ba ita nia povu. Em termus da seguransa, falta de ai-han dala barak ona sai hanesan razaun ba konflitu eh guerra sivil. Falta de produsaun iha nasaun laran maka bele rezulta iha sasan folin no folin ai-han sae. Ne’e rezulta iha krises barak, ne’ebe kria mos konflitu barak to’o estadu lakon kontrolo no bele lori ba situasaun hanesan estadu falhadu. Nune’e, Taur Matan Ruak iha vizaun katak iha futuru Timor Leste sei:

1. La iha hamlaha no inseguransa alimentar;

2. Diversifika fontes rendimentu no sei la dependende deit ba Gas ho mina rai (oras ne’e ita depende 90%);

3. Ita nian agrikultores sira bele iha aksesu ba teknologia ho treinamentu ne’ebe naton ba servisu iha agrikultura;

4. Ita nian Foinsa’e sira bele hare ona insentivu no hakarak partisipa tan iha produsaun ai-han;

5. La depende ona ba importasaun aihan hosi rai-liur;

6. Hahan folin sei tun no povu sira sei han diak. Ho hahan nebe’e diversikada eh nakonu ho proteinas ba isin;

Kona-ba industrias emergentes, ita presiza identifika areas ba industrias nebe’e maka foin mosu eh estado bele fo suporta hodi bele dezenvolve areas hirak ne’e. Ita bele fo subsidiu ka vantagens ekonomikas sira seluk ba industrias foun iha rai laran. Ida ne’e iha ligasaun ida ne’ebe forte ho ita nian seitor privadu no makro-industrias sira. Ita enkoraja ita nia seitor privadu iha sira nia knar ba dezenvolvimentu husi industrias. Iha ne’ebe sira hahu uluk husi mikro. Ba ekonomia ida ne’ebe diak no reduzaun ba pobreza ida ne’ebe efikaz, Taur Matan Ruak fiar katak iha futuru ita tenke iha seitor privadu ida ne’ebe forte eh la depende deit ba governu nian projetu-sira. Mas ba ida ne’e Estado mos tenke hanoin hodi kria kondisaun ida ne’ebe bele aumenta tan sira nian kapasidade;

Oras ne’e ita nian seitor privadu depende deit ba projectu husi governu. La iha seitor privadu ida maka hanoin rasik hodi re-investe ninian kapital iha industria ruma ne’ebe bele fo servisu ba ema barak liu tan. Iha ne’e ita mos bele komesa dadaun ho mikro industrias ba industrias emergentes. Ita bele dadauk ona koko halo produsaun rasik ba be’e, sabaun, no mina hodi han rasik. Areas industrias ne’e nudar area ne’ebe krusial tamba atu hakat ba ekonomia moderna, depende ba seitor agrikola deit mos sei fo desvantagen ba ita nian dezenvolvimentu iha longo prazu. Ho ida ne’e, Taur Matan Ruak iha ninia vizaun ida katak ho neneik depois de melhoramentu ba área agrikola, eh liu husi kapasitasaun ba ita nian mikro industrias ita mós bele hanoin oinsa bele tama ba faze industrializasaun iha nível teknologia ida ne’ebe sei bo’ot liu iha futuru oin mai. Remata!