Jumat, 02 Maret 2012

TAUR MATAN RUAK: VIZAUN KONA-BA INTEGRIDADE REZIONAL &INTERNASIONAL


Taur Matan Ruak for President of TL 2012-2017 - Hato’o hosi:Aniceto Guro-Berteni Neves

“…Hau nia vizaun konaba Integridade rezional no Internasional mak ne’e haforsa Timor-Leste ninia partisipasaun iha organizasaun-sira mak ita adere tiha ona mak hanesan Organizasaun Nasoens Unidus (ONU), Comunidade Paises Lingua Portuguese (CPLP), hala’o nafatin esforsu ba Timor-Leste atu bele tama ba ASEAN, ho esforsus hametin lasu amizade ho paises sira seluk iha reziaun, nune mos kompri no-mos haruka kompri konvensoens ba komprimisiu sira mak ita halo ona hanesan faktus ho akordu sira mak ita asina tiha ona no kopera metin ho orgaun soverania seluk konaba faktus ho akordu sira tuir mai (Taur Matan Ruak)…..”

Taur Matan Ruak ninian vizaun konaba Integridade rezional no internasional ligadu ho pozisaun Estadu Timor-Leste iha area relasoens internasionais eh politika externa ninian. Taur Matan Ruak afirma katak Timor Leste tenke komesa hanoin katak ita nia perfil ka vantagens internasional laos depende ba politika relasoens internasional ida ne’ebe independente husi politika domestika. Tuir Taur Matan Ruak nia hanoin ita nia projesaun ba politika externa depende mos husi ita nia suksesu iha rai laran. Wainhira ita nia nasaun forte sei fasilita liu tan ita nian perfil internasional. Para ita nia relasoens ho rai seluk atu sai forte liu tan ita tenke foka liu ba rai laran. Komu ita hanesan nasaun kiik no em termus jeral seidauk iha pontus de vantagen barak viz a viz nasaun seluk, buat ne’ebe maka ita bele halo maka em vez de foka deit ba diplomasia externa ne’ebe maka hare liu ba relasoens entre estados, ita mos bele servisu liu tan iha areas diplomasia publika e diplomasia kultural.

Tuir Taur Matan Ruak katak Diplomasia publika ne’ebe maka forte sei fasilita ita atu bele halo relasaun direita ho populasaun husi rai seluk nian. Iha ne’e ita mos bele haruka liu tan ita nian akademikus sira atu bele estuda liu tan kona-ba asuntu ne’e. Timor-Leste iha vantage ida tamba ita iha kapital simbolika ne’ebeita bele explora. Ita bele aprezenta ita nia án nudar nasaun foun ida ne’ebe sai husi ístoria terus ne’ebe naruk eh oras ne’e hanesan exemplu ba demokrasia iha Asia. Sei iha kontextu ida ne’e, ita bele hare’e liu tan ba iha posibilidade ida atu ita bele forma Centru ba Estudo ida ne’ebe maka ita bele hanaran Centro Estudo Asiatico. Ninian objective maka atu fo liu tan oportunidade ba ita nian akademiku sira hodi aprende liu tan kona ba ASEAN no ita nia knar iha organizasaun nia laran, maibe’e mos atu konvida liu tan akademiku sira husi nasaun membros ASEAN nian atu mai no halo peskiza iha Timor-Leste. Ida ne’e hanesan dalan ida atu oinsa Timor-Leste bele hasae tan ninian vizibilidade diplomasia publika.

Emtermuz de politika externa, ita nia postura maka foka politika externa ida ne’ebe hanaran “politika insersaun logistika.Ita hare liu maka ba ita nia interesses ekonomiku si kontinua mantem postura ida que neutru. Hau hanoin iha asuntus tuir mai ne’ema ka importante tebes ba Timor Leste:

1. Atu hanoin klean liu tan kona-ba vantagen eh desvantagens ba ita atu sai membru ASEAN; Maske Taur Matan Ruak konkorda katak ita nia politika externa tenke hare’e liu ba Asia no dezenvolve karakter asiatiku ida, nia mos hanoin katak ita tenke pondera didiak ita nia adezaun ho kuidadu. Tuir Taur Matan Ruak, uluk nanain ita tenke hadia lai ita nia uma laran atu nune’e se ita sai membro karik mos ita pronto tiha ona. Liliu ho planos makas liu tan husi ASEAN rasik atu halo integrasaun ekonomika regional, ita mos tenke hanoin didiak ninian pontu positivus ou negativus ba ita nian rai laran rasik.

2. Taur Matan Ruak ninia preukupasaun mak ne’e: sera que abertura lalais liu sei kria fali problemas ekonomikus bo’ot liu? Entaun tuir Taur Matan Ruak,ita tenke hanoin kona-ba asuntu ne’e ho kalma no pondera ho didiak. Taur Matan Ruak mos konkorda katak diak liu ita nia politika agora maka husu roadmap ida ba tranzisaun ba ita nia adezaun;

Ita bele konkorda ho ASEAN hodi deadline ida ba ita nia adezaun ida ne’ebe neneik maibe bem planeada. Tuir Taur Matan Ruak oras ne’e ita iha dalan ida ne’ebe diak. Ho ita nia adesaun ba ARF (Asean Regional Forum) ne’ebe hari’i iha tinan 1994. Timor-Leste tama tiha ona plataforma regional ida ne’ebe ita bele hare’e ba ameasas seguransas eh koperasaun regional iha areas seguransa ho defesa. Agora ne’e dadauk ita mos bele adopta ona politika koperasaun defeza ida ne’ebe forte liu ho paises membru maske ida ne’e iha dezafiu oituan tamba politika defesa ASEAN seidauk define didiak parseiru komum ba nasaun membru. Politika nasional nasaun membru nian la hanesan. Iha ezemplu ida mak, nasaun ida idak nia resposta ba aumentu husi perfil ekonomiku ho defesa Xines nian la hanesan. Ida ne’e asuntu sira ne’ebe maka ita tenki tetu didiak. Mas em linha jeral, Taur Matan Ruak nian politika externa ida ne’ebe fo prioridade ba koperasaun Aziatika ida mak forte liu tan;’

Ita nia relasaun komersial ho nasaun seluk sei importante tebes; Taur Matan Ruak rekuinese katak ita tenke hare’e didiak ita nia relasaun ho nasaun sira ne’ebe sei fo benefisiu ba Timor-Leste. Hau hanoin komersiu area ida ne’ebe importante no ida ne’ebe bele hasai ita nia populasaun husi kiak ho mukit. Entaun iha ne’e ita tenke mantem nafatin ita nian koopersaun ho nasaun bo’ot sira iha reziaun ne’ebe loke án ba ita nia produtu. Iha ne’e ita iha vantazen tanba ita nia proximidade husi nasaun bo’ot hanesan Indonesia, China, India ho Australia sei iha nafatin exijensias ba materias primas ho produsaun agrikulturas nian;

1.1. Ita nia relasaun ho Indonesia sei sai importante nafatin;

Taur Matan Ruak dehan Timor-Leste ninia relasaun ho Indonezia kuaze kobre areas hotu (ekonomia, politika, edukasaun ho seluk tan). Maske uluk ita hanesan inimigo, maibeiha tinan 10 nia laran deit ita nia relasaun diak tebes eh nakonu ho amizade. Relasaun nudar vizinhu diak ne’e ita tenke kuidadu no haburas iha ambito prinsipiu respeitu mutua no nao-intervensaun. Iha kontextu ne’e importante mos ba Timor-Leste atu hari’i relasaun ida ne’ebe diak ho forsa seguransa Indonesia nian. Koperasaun ne`e importante iha futuru hodi kontra amiasa non konvensional ne’ebe mak sempre mosu no atravesa linha fronteira nasaun rai rua ne`e;

Amiasa non konvensional ne’ebe mak rai rua ne`e hasoru hanesan terorismu, krimi organizadu hanesan fa’an droga, prostitusaun, fase osan, peska illegal, trafiku humanu no hatama kilat illegal. Amiasa non konvensional ne`e sei estraga instabilidade nasaun nian no atu kombate problema hirak ne`e tenki kria servisu integradu ho entidade hotu no kria mos koperasaun entre Forsa Defesa Timor-Leste no Forsa Defesa Indonezia;

Koperasaun ne`e liu husi troka informasoes entre intelijensia sobre krimi ne’ebe mak sempre mosu iha fronteira nasaun rua nian. Halo patroliamentu hamutuk iha area fronteira ne’ebe mak sai risku bo`ot ba krimi organizadu hanesan hatama kilat illegal, hatama ai moruk atu hanesan droga no trafiku humanu.Koperasaun ne’ebe mak halo entre Falintil-FDTL no TNI ne`e rasik iha parte ida kria ona estabelidade iha linha fronteira nasaun rua ne`e nian. Iha sorin seluk hametin relasaun entre forsa F-FDTL no TNI. Depois iha sorin seluk koperasaun no treinamentu ne`e mos hasae ona kapasidade forsa rua ne`e atu sai forsa professional ne’ebe forte atu hasoru amiasa ruma iha futuru;

1. Australia mos hanesan nasaun parseiro ida ne’ebe importante ba ita;Tuir Taur Matan Ruak, Australia sei kontinua sai ita nia parseiru no belun. Ita sei kontinua nafatin aumenta ita nia koperasaun iha area seguransa, imigrasaun, edukasaun no komersiu. Iha parte edukasaun iha Timor oan barak maka ba ona eskola iha Australia. Taur Matan Ruak mos hein se’e itabele aumenta tan koperasaun iha treinamentu espesifiku ba Foinsa’e sira hodi bele ba no apriende teknikas vokasionais. Em jeral ita nia relasaun oras ne’e ho Australia forte. Relasaun forte tamba involve diskusaun frankas kona-ba intereses nasionais maibe la hakanek amizade. Iha neba ita hotu mos suporta no soliedariede makas husi sosiedade Australiana. Ita mos sai belun hanesan nasoens iha rejiaun ne’ebe fiar metin ba demokrasia no estado de direito;

2. Relasaun rai liur ida maka sei kontinua nafatin sai hanesan asuntu importante maka kona-ba ita nia relasion ho países CPLP sira. Taur Matan Ruak dehan katak nia fiar parte esensial husi diplomasia moderna maka diplomasi cultural no publika”. Nune’e Taur Matan Ruak hanoin katak relasoens fraternais ne’ebe maka ita iha ho Portugal ho membru CPLP sira seluk ne’e hanesan relasoens ne’ebe tenke haburas no halo didiak. Ita nia relasoen ho sira ne’e to ona iha (esfera) populasaun. Liu tiha ona politika entre estado deit;

Iha passa dunasaun sira ne’e barak mak iha difikuldades internas oi-oin maibe kontinua fo suporta ba ita nia kauza. Sira nia suporta ne’e hatudu tiha ona valor fraternal nian ne’ebe folin liu fali meramente relasoens internasionais ne’ebe bazea ba intereses komum.Dala barak liu ekonomikas no seguransa.Entaun, ita sei kontinua nafatin manten lasus forte ne’e ita iha ona. Tuir mai ba ita nian intereses ekonomiku, membrus CPLP mos kompostu husi países sira ne’ebe maka iha poder ekonomiku bo’ot liu iha sira nia regioens hanesan Brazil ho Angola. Ita bele hetan vantagens barak liu iha future liu husi koperasaun ne’ebe diak ho sira. Remata!

Tidak ada komentar:

Posting Komentar