Rabu, 29 Februari 2012

Taur: Hau Husik Fitu Rua Tanba Hanoin Povu

Dili-MLP, Kandidatu Prezidente Republika periodu 2012-2017, Jose Maria de Vasconselo (Taur Matan Rua) husik hela nia kargu Jeneral Fitun Rua iha Forsa Defeza Timor Leste-FDTL, tanba hanoin Povu, lori Povu maka ohin loron Nasaun ida ne’e moris.

“Hau husik Fitun Rua iha F-FDTL tanba hanoin imi povu, tansa uluk fakar ran imi iha oin, maibe hisik kosar imi iha fali kotuk” hateten Taur Matan Rua iha Kanpaña dahuluk, iha Kampu Futeboll Dom Bosco, Dili Kuarta 29/2.
Tuir Taur katak uluk ita hamutuk hodi manan Independensia, tanba ne’e ikus fila fali ho povu hodi manan dala ida tan, hodi Manan Eleisaun Prezidensial.

“Uluk ami hotu jura atu servi ita nia rai to’o mate, ohin ami jura servi povu to’o mate” komenta Taur. Nia hatutan katak hakarak sai Prezidente tanba hakarak hakuak povu tomak ho hanoin dia deit, tanba ne’e it abele manan tan dala ida, tansa uluk lori mate maka sosa ita bele nusa mak lori kosar ita la bele, no ita tenki hatudu ba Mundu katak Timor Leste mos bele, Timor Leste iha Dignidade.

“Hau iha hanoin tomak hakarak lao hamutuk ho povu, lori povu ba future hodi halo dezenvolvimentu ba oin” Informa Taur. Eis Komandante Fitun Rua ne’e hatutan katak karik povu fo fiar hodi manan iha eleisaun Prezidenzial, no hamutuk ho povu sei ke’e hofo sira ne’e sai tetuk hotu, tanba durante tinan 36 servi ona Nasaun ida ne’e, laiha ema ida deit maka bele halao servisu ho diak, maibe ita hamutuk maka bele manan buat hotu.

“Dala ida tan hau lori hau nia forsa no kbiit tomak atu halibur povu hotu para ita bele manan tan dala ida” Komenta Taur. Kandidatu Numeru sorteiu rua ne’e reforsa liu tan katak karik manan iha eleisaun Prezidensia iha buat balun mak halo iha tinan lima mai,  hametin Independensia, hametin Ekonomia, hametin soberania, hametin unidade no reforsa toleransia.

Kandidatu Taur Matan Ruak hanesan kandidatu Independente maibe hetan apoiu masimu husi Partidu CNRT, UDT, Undertim, no Organizasaun Rezistesia mak hanesan Fitun, Fuan Domin, Sagrada Familia, St. Antonio, Organizasaun CPD-RDTL no seluk tan Inklui Eis Petisionariu.
Iha kanpaña dahuluk Kandidatu Taur Matan Ruak nian iha Kampu Futeboll Dom Bosco Comoro ne’e hetan antusiasmu makaas husi militante no simpatizante sira kuaze 20.000 pesoas.


"MILITANTE FRETILIN - PARTIDU NO KOORDENADOR FRETILIN - MOVIMENTU SAI JURKAM BA TAUR MATAN RUAK"

Dili, Militantes Partidu FRETILIN Antonio Cardoso partisipa iha Abertura Kampanha Taur Matan Ruak nian iha kampu de Futebol Don Bosco Komoro Dili no sai mos JURKAM ba TMR iha Abertura kampanha ida ne'e.

Sr. Antonio Cardoso Aktual membro Parlamentu Nasional husi Bankada FRETILIN partisipa no sai haneasn JURKAM ba iha Abertura Kampanha Presidensial Taur Matan Ruak nian iha Kampu Futebol Don Bosco Komoro Dili. Iha nia intervensaun nia hateten katak hanesan militantes FRETILIN nebe hamriik iha maun Taur Matan Ruak nia Kotuk atu fo apoiu ba maun Taur atu sai Presidente da Republika iha 2012 - 2017.

"Kamarada sira hotu, hau temi kamarada iha ne'e, tamba hau hamriik iha ne'e hanesan militante FRETILIN nebe hakarak atu fo apoio ba hau nia maun Taur atu sai Presidente da Republika iha Periodo 2012 - 2017" nia heteten. Militante FRETILIN ida ne'e mos haktuir liu tan katak "Ema nebe merese ita hotu nia konfiansa no apoio mak maun Taur Matan Ruak, laiha tan ema selulk. Nia mak ita hotu koinhese, ita hotu terus hamutuk ho nia iha tempu difisil nia laran no ohin hamutuk tan dala ida para lori Rai ne'e ba oin",

Entertantu iha fatin hanesan Sr. Antonio Aitahan Matak, Koordenador geral CPD-RDTL hato'o mos nia liafuan ba apoiantes sira nebe hamriik hela iha loron manas laran. Tuir Matak katak, "Maun Horta ba Koalia ho Ami, ami la rona, Maun Xanana koalia ho ami, ami la Rona, ohin loron so uniko ami nia maun, nebe hamutuk ho ami, nebe tun ikus liu husi Ailaran nia mak Taur Matan ruak. Ohin Ami hamutuk ho nia ho total militantes 49.000 nebe ho Eleitoral hotu ona, prontu atu vota no sei mobiliza ema atu vota ba ita nia maun Taur Matan Ruak.

"Hau nia massa 49.000 pessoas, hau hein atu imi hotu hamutuk lori imi nia ema mai tan, barak tan para ita fo susesu ba ita nia maun Taur iha Primeira Ronde deit". Nia haktuir.

Iha fatin hanesan JURKAM seluk nebe hato'o mos sira nia liafuan mak hanesan Jose Fo-Laran (Koordenador Konsolidasaun Distritu Dili), no Natalino (Coodenador Assosiasaun Feto Faluk Oan Kiak - FOK).

Militantes no simpatizantes, aprosimadamente ema nain rihun rua liu mak partisipa iha kampanha Abertura ida ne'e.  (JC)

PM: Inagurasaun Tan Irigasaun Bebui, Komunidade Kontenti Ho Governasaun Xanana

Uatulari—Irigasaun Bebui ne’ebé Hetan inagurasuan husi Priméiru Minístru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, halo Povu Distrítu Viqueque liu-liu Sub-Distrítu Uatulari kontenti ho Governasuan Aliansa Maiori Parlamentar (AMP) ne’ebé lidera husi Maun Boot Xanana rasik.

Be Irigasuan ne’e sei bele fórnese ba natar hamutuk hektar rihun ida resin no agora dadaun komunidade utiliza hela natar hamutuk hektar 600 resin hafoin Primeiru Ministru inagura dauluk iha tinan kotuk.

Priméiru Minístru (PM), Xanana Gusmão, iha ninia diskursu hateten katak, iha tinan hirak nia laran ita defende liu ba inporta fos husi liur maibe ladun fo atensaun ba natar sira ne’ebé durante ne’e abandona hela.
“Iha tinan 2002 ha'u mai iha ne’e, em barak mak fa’an fos  iha estrada ninin, maibé iha tinan 10 sanulu nia laran ita bele fó ona bé ba natar ne’ebé ita hotu tenke book aan hodi hamenus inportasaun.

Ha'u husu bá inanm Aman sira atu kaer ita nia natar rasik, han ita nia produsaun rasik ne’ebé mak ita iha, tanba iha fatin barak mak bele produs deit Kafe, modo, maibé ho ida ne’e hotu atu bele avansa bá produsuan Agrikulltura” dehan Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana iha Mota Bebui bainhira hala’o nia diskursu hafoin ko’a pita Segunda-Feira (27/2/12).


Nia dehan, atu hetan aseleiru ne’e tenke esforsa aan didiak atu bele hetan mehi ne’ebé mak ita hakarak.
“Ita tenki halo produsaun bo’ot hodi bele faan produsaun rasik ba rai liur no aproveita hanoin atu produs buat ne’ebé diak, labele hanoin katak Dili mak buat diak hala’o hotu bá ne‘ebá,” dehan PM
Eis Prezidente ne’e mos informa tan katak wainhira bele halo buat diak ba aan rasik mak bele dezenvolvimentu, hodi hatudu mundu katak,  agrikultor halo dadauk, no tenke produs nafatin atu diak liu tan ba oin.

Iha fatin hanesan Minístru Agrukultura no Peska (MAP), Mariano Asanami Sabino, hateten katak, Irigasaun ne’e sei fornese natar hamutuk hektar rihun ida resin. “Rehabilitasaun sistema irigasuan, operasaun sistema irigasaun no sistema irigasuan ne’ebé durante ne’e hala’o iha tinan barak ona, maibé irigasaun Bebui ne’ebé lolos halo hotu iha tinan 2009, maibé lakonsege tanba mudansa klimatiku ne’emak  inagurasaun foin bele hala’o iha tinan 2012 ne’e. Maski nune'e iha irigasuanBebui ne’e fornese be bá natar hamutuk 1.090 hektar.
Minístru Agrikutura no Peskas Husu ba inan amam sira atu badinas halo produsaun ne’eb’e di'ak, tanba irigasuan ne’ebé ita inagura ne’e halo rehabilitasuan iha tempu naruk nia Laran sira mos tenke hatudu buat ruma ba estadu Timor.

“Ami nia esforsu mak sei kontinua hadia ita nia agrikultura atu nune’e ita nia Povu Agrikultor nia oan rasik  bele lori nasaun no povu Agrikultor ba oin hodi bele dezenvolve diak liu tan” Ministru sujere
Iha tempu hanesan Administradór Sub-Distrítu Uatulari, Tomas Soares fo agradese ba Governu Aliansa Maiória Parlamentar (AMP) ne’ebé maka lidera husi Maun Boot Xanana tanba sira nia esforsu tomak ohin loron povu Uatulari bele hala’o sira nia natar ne’ebé durante abandona hela.

“Ami nia obrigadu barak bá governu ida ne’e, tanba bele ajuda agrikultor sira hodi hadia lalais irigasaun ida ne’e béle ajuda  povu sira iha área ida ne’e atu nune’e sira hala’o hikas fali natar ne’ebé mak durante ne’e abandona hela. Dehan Tomas

Nu'udár lideransa Sub-Distrítu Uatulari, hateten katak, ho ajudu sira ne’ebé governu halo hodi ajuda povu  agrikultor sira atu bele hala’o hikas natar ne’ebé iha rezultadu diak liu tan”. Tomas realsa


Taur Matan Ruak halo abertura kampanha iha Kampu Don Bosco Comoro


Husi: JOSÉ DA COSTA

Ohin loron 29 Fevereiro 2012, Kandidatura Presidente da Republika Taur Matan Ruak halo nia abertura kampanha iha Kampu Don Bosco Comoro - DIli nebe partisipa husi ema atus ba atus husi entidades oin-oin, husi forsas massa oin-oin, partidu politikos oin-oin, inklui Feto faluk no oan kiak atus ba atus. 

Iha horas tuku 10 lolos, maun Taur Matan Ruak to'o iha fatin kampanha nebe ema atus ba atus hein antes ona iha fatin. Hafoin to'o iha fatin, Simu dansa Tradisional husi Grupu Leoziaval, hafoin kontinua ho Hamular tuir lisan Timor nian husi Sr. Eugenio (Lian Nain).

Depois de hamulak Protoko fo biban ba Sr. Leki-Sera (Koordenador Ekipa Vitoria) hodi fo lia fuan no introdusaun ba ekipa vitoria husi Nasional to'o iha Base. Hafoin de ida ne'e maun Taur Matan Ruak kontinua kedas ho nia diskursu murak ba apoiantes sira.

Jurkam seluk nebe mak fosmos nia liafuan mak hanesan:

1. Antonio Aitahan Matan (Koordenador Geral CPD-RDTL)
2. Jose Fo-Laran (Koordenador Konsolidasaun Distirtu Dili)
3. Antonio Cardoso (Militantes FRETILIN no Membro Konsolidasaun masa0
4. Natalino (Coordenador Associasaun FOK)

Hafoin de Enseramentu iha Kampu Futebol Don Bosco maun Taur Matan Ruak akompanha ho pawai ho motor no kareta atus ba atus to'o iha Kurjamentu Tibar nian.

Agora dadaun iha terenu konfirma katak ema nebe partisipa iha konsolidasan iha Liquisa kampu Futebol mos barak hanesan ohin DIli.

Obrigadu wain.
 
 

Loron primeiru kampanye prezidensial,TMR hetan apoiantes barak liu

.

CJITL - Kuarta-Feira, 29 husi Fevereiru 2012

Tuir mai ne'e rezume reportajen CJITL husi distritus konaba loron primeiru kampanye prezidensial ne'ebe hahu iha loron 29 Febreiru ohin dader iha teritorio Timor Leste.

Kandidatu Manuel Tilman seidauk hahu nia kampanye iha loron primeiru tamba iha failhansu iha transporte.

Taur Matan Ruak hahu kampanye iha Kampu Futebol Dom Bosco Dili ho apoiantes mais menus rihun rua resin.

Francisco Guterres Lu olo hahu nia kampanye iha Gleno, Distritu Ermera ho apoantes rihun ida resin.

Francisco Xavier do Amaral reprezenta husi Hermengildo Kupa iha Aileu ho apoiantes besik atus ida.

Rogerio lobato iha Manufahi ho apoiantes besik atus lima.

Jose Ramos Horta hahu kampanye iha Distritu Licuica ho apoiantes besik atus lima.

Jose Luis Guterres iha Balibo, Distritu Maliana ho apoiantes besik atus tolu.

Lucas da Costa iha Distritu Oekusi ho apoiantes besik rihun ida.

Fernando de Araujo La Sama iha Distritu Lospalos ho apoiantes rihun ida resin.

Iha mos kandidatu Francisco Gomes ne'ebe seidauk hahu kampanye tamba osan laiha.

CJITL sei kontinua update iha loron segundo ho involve mos informasaun konaba kandidatu seluk ne'ebe seidauk konsege reporta iha reportajen ohin nian. (Ekipa CJITL)
.

Senin, 27 Februari 2012

Prezidente P-CNRT, Kay Rala Fo Pose ba Koordinador sira Nurep no Selkom

Baucau- MLP, Prezidente Partidu CNRT, Kay  Rala Xanana Gusmão fó pose ba koordinador sira Nurep no Selkom  husi Sub-distritu neen iha Distritu Baucau, loron 25, fulan Fevereiru, tinan 2012.

Iha eventu ne’e ,  Prezidente P-CNRT Kay Rala Xanana hamutuk ho militante no simpatizante sira husi sub-Distritu neen halo desfile haleu sidade Baucau, husi vila antiga to’o vila nova no fila fali ba vila antiga. Hafoin liu tiha atividade desfile, sira fila fali ba fatin konsolidasaun hodi hala’o atividade tuir ajenda ne’ebé trasa ona husi komisaun organizadora P-CNRT Baucau.

Iha diskursu dauluk husi Koordinador Distritu Baucau, Francisco da Costa Ikulai hato’o katak iha lista militante sira P-CNRT Baucau relata ona 2.384 militante maibe sei iha barak mak seidauk hatama hotu. Nia mos apela ba militante no simpatizante sira hotu katak tenke iha kuidadu ho propaganda polítika husi figura seluk  tamba laiha figura seluk hanesan Maun Boot Xanana. Iha oportunidade ne’e mos, koordinador partidu PSD deside nia an hamutuk ho ninia militante sira 140 hodi afilia ba P-CNRT. Ninia presenza sai ezemplu diak no furak tamba haree ba  vizaun polítika, nia hatene diside dalan los ba nia no nian militante sira.

“Hau deside hodi afilia ba P-CNRT tamba figura Maun Boot Xanana ne’ebé  hamutuk no terus ho  povu iha tinan 24 nian laran no  agora nia buka atu hasai povu husi mukit no susar laran . Hau afilia ba P-CNRT  tamba hau hakarak hamutuk ho Maun Boot Xanana ne’ebé uluk hamutuk ho ita  iha terus laran  no mos agora hamutuk ho povu atu hasai povu husi terus no mukit”, deklara Pedro Damião.

Reprezentante Feto OPMT, Carlota Pereira ,  husi Sub-distritu Baguia mos  deklara iha públiku hodi afilia ba P-CNRT. Iha deklarasaun ne’e, nia hateten katak nia nu’udar feto ida ne’ebé mos hala’o atividade polítika hamutuk OPMT sira seluk  iha nia Sub-distritu maibe iha loron 25, fulan Fevereiru,  nia deside hodi afilia ba P-CNRT tamba nia hakarak hamutuk ho Maun Boot Xanana, figura realista no transformadora. Carlota mos fo ninia lian menon katak tenke hasae kapasidade feto nian iha área oi-oin atu nune’e bele kompete ho mane sira iha kontestu polítiku.

“Hau iha lian menon  hat ba Lideransa sira P-CNRT: primeiru buka hasae kapasidade feto atu bele hetan fatin hanesan mos ho mane sira; segundu emansipasaun feto iha vida polítika; terseiru partisipasaun polítika no kuartu envolvimentu polítiku” sujere Carlota.

Hafoin remata deklarasaun husi militante rua ne’e, Prezidente P-CNRT Xanana fó liafuan bem-vinda ba sira nain rua no husu ba sira no ninia militante sira  atu hamutuk ho P-CNRT had’ia ita nian  povu  nian moris no fó onra ba matebian sira ne’ebé sosa isin no ran ba rai ida ne’e.


Militante CNRT Doko Distritu Baucau

BAUCAU—Militante sira Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor Leste (CNRT) iha Distrítu Baucau hamutuk ema nain rihun 20  resin komesa preparadu bá hasoru eleisuan parlamentar fulan Juñu tinan 2012 ne’e hodi bele atinzi objetivu P45+1 iha Parlamentu Nasionál.

Militante sira partidu CNRT husi Distrítu Baucau ne’ebé prontu fó votus bá partidu CNRT, hamutuk ema nain 20 mill hametin Estrutura husi aldeia to’o Distrítu ne’ebé metin hodi hasoru eleisuan Prezidensial no lezislativu (Parlamentar) kompara ho tinan 2007 ne’ebé iha militante hamutuk rihun 6 resin deit.

Prezidenti Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão, hafoin fó pose  bá estrutura Distritál Baucau, Sub-distrítu 6, hateten katak, iha loron ida ne’e loron haksolok atu hasoru malu la’o bá oin. “Uluk ita hamutuk fuan ida de'it, fiar aan ida de'it unidade Nasionál, Maluk sira hotu hatete ita iha kiak no Mukit ne’ebé mak halo ita fila mai iha ne’e,” dehan PM Xanana iha Konsolidasaun Partidu no fo  pose bá Estrutura foun distrítu Baucau, Sábadu foin lalais ne’e.

Xanana dehan tan katak, iha luta nia laran maske oituan deit maibé manan Funu hodi ukun rasik aan, tamnba forsa bo’ot mak fiar aan no hotu-hotu iha hanoin ne’eb’e ida hakarak objetivu ida de'it. Tamba iha funu laran halo ona mudansa barak hodi bele hetan ukun rasik aan, no agora maski la halo buat hotu, maibé la’o ona hodi bele hadi'a povu nia moris.

Prezidenti Partidu CNRT hatutan, Partidu sei iha oportunidade atu bele halo buat di'ak liu tan bá Partidu no forte hasoru eleisuan hodi bele lori povu bá iha vida dezenvolvimentu ne’ebé povu sei hein hela.
“Ita nia Prinsípiu mak respeita no hadomi ema hotu, tanba ida ne’e tenke hahú husi ita nia uma laran, ne’ebé mak partidu CNRT hakarak hodi bele halo povu kontenti.

 Ita sira ne’e mak kuñese malu husi funu laran ita moris iha terus no susar nia alran  to’o ukun aan, maibé agora imi mak nafatin, ne’ebé ita Ne’ebé moris tenke funu nafatin no fiar Aan hodi nune'e’e ita bele hatudu katak, ohin loron ita hamutuk hodi bele Hadi'a Povu Nia povu nia moris. Ita sei hasoru funu no mana funu hasoru kiak, b’a iha dezenvolvimentu nasionál,” tenik Xanana.
Xefe Partidu CNRT ne’emos husu ba ninia militante sira atu tenke iha hanoin ida  deit no fiar ida deit hodi alkansa vitória.

“Tinan Lima atu hotu ona, la halo buat barak, maibé ita hamutuk tan  ho fiar ida de'it,  hanoin ida  ita sei hetan vitória no sei manan funu hasoru kiak ne’ebé kontinua hela. Ita sei manan buat hotu no Sei manan mós eleisuan hotu, maibé tenke hamutuk Nafatin hodi Bele avansa ho fiar ida de'it bá iha dezenvolvimentu,” tenik Xanana.

Iha fatin hanesan koordenador Partidu CNRT Distrítu Baucau, Francisco da Silva ‘EKULAI’ hatutan katak, Partidu CNRT iha militante ne’ebé prontu bá hasoru eleisuan prezidensiál no Parlamentar, tanba estrutura partidu husi aldeia komesa metin no hetan legalizasaun husi Prezidenti Partidu, Kay Rala Xanana Gusmão.
Nia dehan, polítika partidu CNRT ne’ebé metin iha Distrítu Baucau, ne’ebé hetan fo pose husi Prezidenti partidu, Kay Rala Xanana Gusmão, mai husi Sub-distrtitu 6 mak Hanesan Sub-disitritu Vemase, Baguia, Baucau Vila, Quelicai, Venilale no Sub-distrítu Laga ne’ebé hamutuk 59.     Francisco mós hatutan tan katak, iha ne’e Baucau militante sira hamutuk ema nain 1.190 simu pose iha Konsolidasaun ida ne’e ne’e atu kesi metin militante hanesna mós preparasaun partidu nia iha Aldeia bá hasoru eleisuan.
Francisco informa katak, Distritu Baucau ne’ebé hamutuk Sub-distrítu 6, suku hamutuk 59 no aldeia hamutuk 286, ne’ebé Miliitante Partidu CNRT distrítu Baucau iha tinan 2007 iha ona rihun  6 liu no iha tinan 2012 agora  hamutuk ema nain rihun 20 liu, tanba ne’e tenke esforsu aan iha fulan tolu nia laran atu bele hetan objetivu Partidu nian ne’ebé determina ona hanesan 45+1 iha eleisaun Parlamenatr.
Nia dehan, Povu .ne’ebé mate iha funu laran la’os bá Partidu, maibé luta bá ukun rasik aan. Ne’ebé Partidu Polítiku agora ne’e hotu-hotu hanesan ho objetivu atu jere estadu ida ne’e.      Tamba ne’e Partidu ne’ebé moris iha tempu agora ne’e, hanesan ho Partidu sira seluk, Tamba polítika ne’ebé hili sala sei estraga Povu nia moris,

Tuir Francisco katak, kontratu ne’ebé Priméiru governu konstituisaun halo negosiasaun bá mina no Timor Telekom hala’o hela korupsaun no monopoliu iha nasaun laran, tamba halo kontratu tuir sira nia hakarak.
“Ami hakarak informa bá Prezidenti Partidu katak, durante preparasaun ne’ebé halo ne’e ho esforsu atu bele fó pose bá Suku 55 no falta suku hat (4) mak seidauk kobre iha Sub-Distritu Laga,” dehan Francisco.
Maski nune'e’e nia promete katak, antes tama iha kampaña eleitoral suku hat ne’e sei kobre hotu no sei hetan fo pose ne’ebé signifika Partidu CNRT kobre hotu suku tomak iha Distrítu Bauca nia laran.
Aliende ne’e iha mós membru Partidu balun nian ne’ebé Hetan afiliasaun mai iha Partidu CNRT hodi haforsa tan Partidu bá hasoru eleisuan Prezidensiál no Parlamentar no atinzi objetivu Partidu nian ne’ebé mak P45+.
Maski nune'e’e iha mós afiliasuan husi Partidu Sira hanesan Partidu lideransa distritál Partidu Fretilin no Partidu Sosiál Demokoratika (PSD) iha distrítu Baucau liuliu Sub-distrítu Baquia.
Ho ida ne’e afiliante husi Partidu polítiku hanesan, PSD koordenador Sub-distrítu Baquia, Pedro  Belo, hateten katak, nia parte deklara aan sai husi, tanba hakarak hamutuk hgo CNRT liuliu prezidenti Partidu, Xanana hodi bele avansa bá dezenvolvimentu nasiona.

“Ha'u Sei sai husi PSD hamutuk ho militante 140, husu husi 25/2 sai hanesan Militante Partidu CNRT hamutuk ho Maun Xanana nu'udár Aman bá Unidade nasionál hodi bele lori Nasuan Timor Leste ba futuru,” deklara Pedro.

Nune'e’e mós Kuadru polítiku Partidu Fretilin nu'udár mós priméiru Vise Prezidenti Organizasaun popular Muller Timor (OPMT), Sub-Distritu, Baquia, Maria Carlota, hateten, durante tinan barak hamutuk ho Fretilin haree Partidu ne’ebé Importante maibé haree mos dezenvolvimentu ne’ebé presiza aselera.
Maibé haree bá dezenvolvimentu ne’ebé inportante bá nasuan no povu atu hetan sustentabilidade, Maria deside hodi deklara afiliasaun bá iha Partidu CNRT, tamba figura Xanana mak bele lori Dezenvolvimentu mai Timor Leste.

“Hau fila bá Partidu CNRT, tanba haree bá Partidu inportante, maibé figura maibé  figura mós Inportante atu lori Nasuan no dezenvolvimentu, ne’e halo hau hamutuk fila fali ho CNRT,” deklara Maria.
Iha konsolidasaun no fo  pose bá estrutura foun Sub-distrítu 6 iha distrítu Baucau ne’e partisipa husi Prezidneti Partidu, Kay Rala Xanana Gusmão, Sekertariu Jerál, Dionisio Babo Soares, Prezidenti Komisaun Diretiva Nasionál (CDN), Francisco Kalbuady Lay, Estrutura Nasionál sira, membru CPN, membru klibur Profesionais (KP), membru Parlamentu nasionál husi bankada CNRT, Membru Governu husi Partidu CNRT, membru Organizasaun Juventude (OJP), Estrutura Organizasaun Muller Partidu (OMP) no militante no simpatizante ne’ebé kompletu husi estrutura nasionál to’o Baze.


Reprezenta Petisionariu Hasoru TMR, Eis Kapitaun Pilotu, Sira Apoiu Ba Taur

 

Josefa Parada - Segunda, 27 Fevereiru 2012 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI—Reprezentante Petisionariu ne’ebe lidera husi, Eis Alferis, Antonio Savio ho Eis Kapitaun Pilotu, Segunda (27/2) hasoru malu iha Sede, Taibese, Dili hodi fo apoiu ba Kandidatu Prezidente (Kanprez), Taur Matan Ruak (TMR).

Tuir, Eis Kapitaun Pilotu, nudar seidadaun ema timor oan ne’ebe ho kualidade diak hakarak hamrik iha rai ne’e, atu fo kontribui ba nasaun no povu, laos halo ba ema ida nia an.

“Ita hakarak hari estadu ida ne’e ho abut forte hodi tane hanesan be ida iha talas tahan. Ami eis military ne’e mos hakarak hola parte iha seidadaun, ami hakarak uza ami nia papel lori prosesu, hari estadilidade ida bele moris ba povu nia interese. Ami mos hakarak kontribui ba ami nia segundu Komandante das Falintil Taur Matan Ruak para lori nia ba tu’ur iha kadeira prezidente atu tau matan ba promesa ne’ebe durante tinan 24 nia laran halo hela ba povu ida ne’e,” hatete Pilotu ba jurnalita iha Sede, TMR, Dili, Segunda (27/2).

Nune’e mos Eis Alferis, Antonio Savio hamutuk ho ninia kolega nain 12 hasoru malu ho Taur Matan Ruak hodi deklara katak sira prontu atu fo apoiu ba iha TMR. Tanba durante TMR maka sira nia komandante no sira nia mestre, ne’eduni ho ninia kandidatura sira presiza atu fo apoiu.

Antonio ne’ebe reprezenta maluk petisisionariu tomak, pronto atu fo apoiu, tamba sira iha esperansa katak Taur Matan Ruak sei manan iha eleisaun prezidensial. Oscar Salsinha

TMR Lansa Programa Kampainha


Josefa Parada - Segunda, 27 Fevereiru 2012 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI—Kandidatu Prezidente (Kanprez), Republik, Taur Matan Ruak (TMR), Segunda (27/2), lansa ninia progama kona ba vizaun no misaun prezidensial bainhira nia eleitu maka nia sei halo ba iha nasaun no povu ne’e.

Vizaun ho misaun ne’ebe sei lori ba hato iha komunidade liu husi ninia kampainha maka ho poin inportante hanesan Kaer metin independensia nasional, garante integridade nasional, hari no dezenvolve sistema ekonomiku ne’ebe kontente no sustentavel, kaer metin unidade no koresaun nasional no moris iha demokrasia nia laran, integrasaun rejiaun ho internasional.

Nia sei tau matan no fo atensaun ba iha veteranus no antigu kombatentes, joventudi, ferik-katuas sira, faluk oan kiak, organizasaun estadu, governasaun diak, edukasaun, dezenvolvimentu produtivu, dezenvolvementu fiziku/infra-estrutura, no ordenamentu teritoriu, teras no propriedade/justisa, ikus liu maka jeneru ka jender. Oscar Salsinha

OPJLATIL Apoiu TMR


Josefa Parada - Segunda, 27 Fevereiru 2012 - SUARA TIMOR LOROSAE

DILI—Organizasaun Popular da Joventude Louriku Assuain de Timor Leste (OPJLATIL), Segunda (27/2), iha Sede, Taibesi, Dili, fo deklarasaun politika hodi apoiu ba iha Kandidatu Prezidenti Taur Matan Ruak (TMR).

Sekretariu Jeral, OPJLATIL, Vasco da Gama alias Criado, no mos reprezentante delegasaun sentral, Juliao Mausiri (metan Zebra), ho Cesaltino Fatima de Sausa (mau-Coli), fo desizaun katak OPJLATIL ofisial fo apoiu tomak ba iha TMR.

OPJLATIL ho nia kuadru tomak ne’ebe kompostu husi Kaixa, Estafeta, Delegasaun Sentral, Delegasaun Rejional, delegasaun baze no delegasaun Zona tomak fo apoiu ba iha Eis Komandante F-FDTL, Maior Jeneral, Taur Matan Ruak ninia kandidatu independesia ba iha Presidente Republika periodu 2012-2017.

OPJLATIL hanesan organizasaun resistensia no hanesan seidadaun, pronto durante oras 24 nia laran, kumpri orden husi prezidente republika TL foun, ne’ebe sei kontribui tuir kbit organizasaun no hakruk ba konstituisaun RDTL. Oscar Salsinha

Minggu, 26 Februari 2012

XG: Speech at Australia/T-L Business Council Reception

OFFICE OFTHE PRIME MINISTER

ADDRESS BY HIS EXCELLENCY THE PRIME MINISTER KAY RALA XANANA GUSMAO
AT THE AUSTRALIA/TIMOR-LESTE BUSINESS COUNCIL RECEPTION

Sydney, Australia

20 February 2012

Thank you Denis Fernandez for your inspiring words and your excellent
work as President of the Australia Timor-Leste Business Council.

I'd also like to acknowledge:

H.E Secretary of State, Council of Ministers, H.E. Agio Perreira

H.E. Abel Guterres, Ambassador to Australia and New Zealand

H.E. Miles Armitage, Australia's Ambassador to Timor-Leste

Mr Barry Grant, President of the Commando Association of Australia

H.E. Estela Ferreira Goodwill Ambassador for Timor-Leste

Representatives from the NSW Government

My very good friend Mr Jerry De Susa

And all the friends of Timor-Leste here with us tonight - thank you
for coming.

I would like to thank the Council for organising this event and for
its ongoing and strong support of business relationships between our
two countries.

I am always pleased to address an Australia Timor-Leste Business
Council event.

I did so in 2006 as President and in 2008 as Prime Minister.

Today, I am particularly pleased to be speaking to you.

Not only because it is good to be back in Sydney to meet with many
friends who are here today.

But because today I have a brighter story to tell.

Some of you may have heard me speak in December 2006.

It was a terrible time.

In 2006 we tripped and fell. We became caught up in a terrible
internal conflict, with widespread civil unrest, that tore at the
fabric of our young nation.

At that time I did my best to encourage the business people who had
showed faith in our nation.

But the reality was we had just began our process of State building
and peace building and our institutions were very fragile.

The business environment in Timor-Leste was poor. We had out-dated
and complex business processes, taxation systems and a lack of insurance.

When I spoke at an Australia Timor-Leste Business Council event in
2008 we were in a much better position.

We were making reforms to our State and its administration and we
were building peace and security.

At that time I encouraged you all to make the most of the 'first
mover advantage' and invest in Timor-Leste.

Looking back, 2008 was a perfect time to invest as Timor-Leste was
emerging as a growing economy. Those with the vision and foresight to
invest then would have been well rewarded.

And today, I am pleased to say, is an even better time to do business
and invest in Timor-Leste.

It has been a long road to get where we are today but we have made
much progress and we must not turn back, and we must not gamble with
our future.

Ladies and Gentlemen,

In March this year, under the watchful eye of international election
observers, we will have the first round of our Presidential elections.

And then in June the Timorese people will go to the polls to elect
their next Parliament.

It is critical to our nation's future that we continue on our current
path. We must not and will not - go backwards.

So our fight now is different to our fight for independence, but no
less passionate.

We are fortunate that our nation is blessed not only with natural
beauty, but with rich natural resources. This includes large reserves
of oil and gas.

This petroleum wealth gives us the tools to develop our nation and to
invest for our future.

We do not want to be a poor people in a rich country. So we need to
use those tools in the right way to develop our nation.

We also recognise that to build a strong nation we need to build a
strong private sector.

This is why we are looking to work in partnership with the private
sector and to attract foreign investment.

Our sovereign wealth fund, the Petroleum Fund, has a balance of
around $10 billion US this is rising every day.

The Petroleum Fund will get a further boost once the Sunrise field is
developed and as we look for more natural resources both on-shore and
off-shore.

We were also the 3rd country in the world, and the first Asia, to be
a fully compliant with the international transparency criteria of the
Extractive Industries Transparency Initiative.

And so, while we are still a poor country we are positioned well for
the future.

Last year, Timor-Leste released its 20 year Strategic Development Plan.

The Plan sets out a path to transform Timor-Leste from a low income
to an upper middle income country by 2030 in 3 ways:

- Firstly, building our infrastructure

- Secondly developing our economy - with a focus on our petroleum,
tourism and agricultural industries; and lastly by

- Improving our human resources.

In line with the Plan, we are starting a major infrastructure program
including the building of ports, airports and a national road system.

We will also begin a large investment program to develop our south
coast - which faces Australia and is less than an hour's flight from Darwin.

The implementation of the Strategic Development Plan will provide
investment opportunities across all sectors of the economy.

This will include tourism, hospitality, property development,
infrastructure, communications, basic manufacturing and agriculture.

We have invested in power generation and a national grid so that
every household in Timor-Leste will have access to electricity.

This is going to transform the lives of our people and stimulate
economic growth.

We have introduced one of the world's most attractive tax regimes.

We are already enjoying economic expansion with growth rates
averaging 12% since 2007.

In its annual report on Timor-Leste released last month, the
International Monetary Fund the IMF- predicts that our economic
growth will continue to be strong over the medium term.

The IMF also found that while access to credit has been poor it has
started to grow.

And as credit expands, so will our economy.

That is why we are we are establishing a National Development Bank to
help the Timorese private sector to establish international joint ventures.

Happily, our economic growth can be easily witnessed by walking our streets.

We can see new shops, restaurants and businesses opening all the time
and there is a building boom in our capital.

Traffic congestion is now, for the first time, a problem! Perhaps
people from Sydney don't see that as something to aspire to but it
is an indicator of development none the less.

But most of all, we see our people's growing sense of hope, belief
and optimism.

Ladies and gentlemen,

When we celebrate our 10 year anniversary in May we have good reason
to celebrate.

On our half island nation, we have established a free and democratic
state, with the rule of law and a safe and secure society.

While, we are a small nation, we have an emerging economy and we have
entered the fight to build that economy, pull our people from poverty
and consolidate our nation.

It is true that we face large challenges, but also true that we have
big dreams for our country.

We look to the future with a strong sense of hope and great
optimism a future including a strong private sector and vibrant
foreign investment.

Last Wednesday, we approved a law on Public Private Partnerships to
attract foreign investors and international joint ventures.

And so I repeat what I said in 2008, Australian businesses should
make the most of the 'first mover advantage'.

I never went to China to spread this message but the Chinese heard
it clearly!

And so I hope, that because of today, more Australian businesses come
to Timor-Leste to enjoy the first mover advantage in our country.

Thank you again to the Australia Timor-Leste Business Council for
your on-going support and to everyone here tonight for being part of
the exciting future of our country.

Thank you very much.

XANANA GUSMAO: ADDRESS AT BOOK LAUNCH

OFFICE OFTHE PRIME MINISTER
Her Excellency, Professor Marie Bashir AC CVO, Governor of New South Wales

Major General (Retd) Michael Smith AO

Mr David Longfield

Excellencies

Ladies and gentlemen

I am honoured to be here today.

Firstly I would like to give my heartfelt thanks to Her Excellency, Professor Marie Bashir, the Governor of New South Wales, for launching this book.

I have had the privilege of spending time with the Governor and have been moved by her compassion, her great intellect and her vision.

The Governor is a true friend of Timor-Leste.

I also acknowledge Major-General Mike Smith.

I have known the Major-General since in his time in Timor-Leste with INTERFET.

Mike has very kindly contributed an introduction to the book.

I want to thank him for his generous words about me that I do not believe I deserve.

Mike Smith is a very professional military officer with a very good heart.

He has shown great compassion towards our people since his retirement.

Since retiring from the military, he has worked to improve the lives of families in Bobonaro a great example of solidarity in practice.

Thank you Mike.

I would also like to thank David Longfield for his kind words, and for all his hard work in publishing this book.

And I would like to thank my good friend, and Secretary of State for the Council of Ministers, Agio Pereira, for his dedicated work behind the scenes.

It was Agio who turned the idea of this book into a reality.

He is a man of deep intelligence and a distinguished leader in our nation.

Finally I want to thank you all for coming today.

ADDRESS BY HIS EXCELLENCY THE PRIME MINISTER KAY RALA XANANA GUSMAO AT THE BOOK LAUNCH OF STRATEGIES FOR THE FUTURE

Sydney, Australia 20 February 2012


Ladies and gentlemen,

Although my name appears on the cover, the speeches contained within belong to my ministerial colleagues, to the members of our Parliament and ultimately to the people of Timor-Leste.

There have been many challenges since we achieved our long cherished dream of independence ten years ago.

It is one thing to dream of freedom and independence but when that dream becomes a reality there is a whole new set of challenges.

How could we make our new dream of Timor-Leste a reality - a dream of a strong nation with a culture of transparency, accountability and democratic processes that ensured a tolerant, compassionate and peaceful society.

We knew we had an obligation to honour the sacrifice of the people that fought so hard for the freedom of our nation.

They deserved our commitment to these ideals so that their struggle, and their sacrifice, was not for nothing.

But in 2006 we tripped and fell.

We became caught up in a terrible internal conflict, with widespread civil unrest, that tore at the fabric of our young nation.

The 2006 crisis made us all reflect it was a wakeup call. We were determined to learn from the experience.

We had to make sure that the newly independent nation of Timor-Leste did not join the list of 'failed' states.

We examined the strengths and weaknesses of our State, and its institutions, with honesty and with purpose.

It became clear that we were not fragile because we were poor - we were fragile because our institutions were weak.

And so we needed to engage in a long and difficult process of State building and peace building.

That is why, in 2007, we started a process of major reform. This included:

Reforming our State institutions to ensure accountability
Establishing independent institutions to promote and protect good governance
Reforming and professionalising our police and defence forces
Undertaking administrative reforms and overhauling our Public Financial Management system.

These reforms have built a foundation for the continuing future of our State, and our nation.

We also realised that since 2002 we had relied too heavily on annual plans and that we needed to start thinking about the longer term about our vision for our country’s future.

Which is why we travelled around the country, visiting all 65 sub districts in three months, to consult with the people of Timor-Leste about our future.

The result was the Strategic Development Plan 2011-2030.

The Plan sets out our vision for the next two decades to lift our people out of poverty and, most importantly, its sets out a practical pathway to achieve that vision.

Ladies and gentleman,

As a nation, it was also important that we gave thought to our place in the region and beyond.

And so we considered our relationships with our neighbours and our place in the world.

We thought about how Timor-Leste, having undertaken the difficult journey to independence, could make a contribution to peace and to the world.

Our story was a path from struggle and loss, to reconciliation and forgiveness it was a path from violence and fragility, to peace and stability.

We have learnt many lessons - and we wish to share these lessons, not only with those nations that are fragile, but with those parts of the world in which peace is allusive, and in which dialogue and tolerance are so badly needed.

So as we build our nation we are also finding our place in our region and in the world.

Ladies and Gentlemen,

As we celebrate our 10
th year of independence we can now move forward with confidence, with hope and in peace.

I urge you to continue with us as we build a democratic nation of good governance, tolerance and strength.

Thank you very much.

Differensia entre ‘Servi Nain’ no ‘Ukun Nain’


Husi: JOSE " JOSH " TRINDADE

Termus rua ‘Servi Nain’, no ‘Ukun Nain’ iha differensia boot iha kontextu lideransa, liu-liu iha ita nia rain Timor Lorosa’e. Hau hakerek tuir hau nia observasaun pesoal no profesioanl kona asuntu ida ne’e.

Hau hakarak hare termu ‘Servi Nain’ husi anglo kultura Timor ninian. Hau hakarak dada ita nia atensaun ba lider tradisional Timoroan ninian, liuliu mak Liurai sira nia servisu. Hau hakarak husu pergunta ida. Liurai sira ne’e, ukun nain ka servi nain? Ninia resposta laos simples. Timoroan sira persija ke’e fila fali sira nia konseitu rasik hodi kompriende ida ne’e.

Iha sistema politika Timoroan nian rekonhese importansia hosi autoridade nu’udár fontes ba lejitimasaun politika iha poder nia sorin. Iha Timor nia konseitu lideransa, autoridade no poder sempre komprende hamutuk maibé iha separasaun ne’ebé klaru. Iha ne’e, autoridade mak inan/femininu no poder maka aman/maskulinu. Bainhira autoridade mak la iha ho poder ka poder mak la iha ho autoridade rezulta dizastre ba sosiedade. Atu hamoris harmónia iha sosiedade nia laran, autoridade no poder tenke halo verifikasaun no fó balansu (check & balance) ba malu. Ida ne’e signifika katak, Liurai forsa ho ninia poder politika, maibe nia la iha poder ritual. Nune’e mos dato forsa tebtebes iha area ritual, maibe politikalmente sira la forsa. Entaun entidade rua ne’e kompletu malu.

Estrutura politika tradisional, iha Dato (autoridade/poder ritual) ho naran ‘Liurai Tur Fatin’ ne’ebé fó orden ba ‘Liurai La’o Rai’ (poder/poder politika), liurai ne’ebé exekuta orden no halo ligasaun ho ema hosi liur. Iha kazu ida ne’e, Liurai Tur Fatin konsidera hanesan femininu ho autoridade ka Liurai Feto no Liurai La’o Rai konsidera hanesan maskulinu ho poder ka Liurai Mane. Ohin loron bainhira ema temi dehan ‘Liurai’, ida ne’e maioria refere ba Liurai Mane símbolu hosi politik na’in iha suku laran ida. Ema hotu konhese no hatene liurai ida ne’e tanba sira baibain halo ligasaun ba liur, tanba ne’e sira nia naran ema hotu hatene, maibé iha sira nia estrutura interna sira hakruk ba Liurai Tur Fatin (Dato).

Husi isplikasaun iha leten ita hare katak, Liurai ho ninia poder politika servi Dato (poder ritual) no ninia povu. Iha ne’e Liurai sira sai atan nebe as liu. Entaun sira hatene servi, hatene sai atan. Sira nia servisu mak konsidera hanesan atan, maibe sira laos atan (budak, slave). Liurai sira konsidera hanesan ema sira nebe matenek liu no sira nia servisu mak halo ligasaun ho ema husi rai liur no hare rai keta (balisa).

Maibe wainhira Portuguese sira tama ona iha Timor, sira muda strutura politika tradisional nebe iha ona hodi serve sira nia interese. Sira haforsa Liurai sira nia funsaun tradisional no halo Liurai sira forsa tebtebes ho Portuguesa sira ho kilat iha ninia kotuk. Iha Okasaun ne’e Portuguese sira haruka Liurai sira mak halo koleksaun imposto. Liurai sira mos simu rota ida husi Portuguese nudar simbol ida katak sira mak kaer ‘Ukun’. Iha ne’e Liurai sira nia funsaun muda ona husi ‘servi’ nudar atan sai fali ‘ukun’ nudar ema boot. Iha tempu hanesan, Portuguesa sira mos foti Liurai foun barak husi ema babain (commoner, orang biasa) nebe sira la kompriende konseitu ida ‘servi’, maibe sira hatene mak ‘ukun’ hodi servi kolonialista sira nia interese. Durante tempu Portuguese nia ‘Ukun’ sira adopta sistema ‘feudal’ no halo Liurai sira servisu ho konseitu feudal. Tamba ne’e mak ema barak agora sei akuza katak Timor iha sistema Feudal. Ida ne’e la los. Timor ninia sistema governasaun laos feudal, maibe Portuguese sira koko ukun rai Timor ho sistema feudal nebe eziste iha Eropeia neba.

Diferensia mak ne’e. Servi Nain hatene atende ninia povu nia necesidade, Ukun Nain hatene manda povu atu halo servisu ba sira. Ukun Nain senti sira maka importante liu (ema numeru 1) no Servi Nain hatene sira mak ikus liu. Ukun Nain servi interese ema liur (malae, ema estrangeiru) sira nia interese no Servi Nain servisu ba ninia povu. Ukun nain hatene mak ‘Manda’, Servi Nain hatene ‘fo ezemplu’. Ukun Nain gosta simu ‘Bondia, botarde’ husi povu, Servi Nain hatene fo liafuan sira ne’e ba ninia povu. Ukun Nain tur iha fatin nebe aas liu hotu ema seluk iha sorumutu ruma, Servi Nain hakarak tur kahur ho ema barak. Ukun Nain hatene koalia deit lahatene rana, Servi Nain hatene rona ema seluk.

Jesus mos se la sala dehan nune’e: “se o hakarak sai ema bo’ot, o tenke hatene oinsa atu sai ema ki’ik”

Reference
Fox. James J. (2008). Repaying the Debt to Maukiak: Reflections on Timor’s Cultural Traditionsand the Obligations of Citizenship in an Independent East Timor. In Democratic Governance in Timor Leste: Reconciling the Local and the National Eds David Mearns, CDU Press Darwin, Australia
Ospina, Sofia and Hohe, Tanja. (2001). Traditional Power Structure and the Community Empowerment and Local Governance Project. World Bank Report.

“Hau mai atu sai Servi Nain, laos Ukun Nain”: Rasaun 10 Tamba sa Taur Matan Ruak (TMR) sei sai Presidente Ideal ba Timor Leste


Husi: JOSE " JOSH " TRINDADE

1. TMR Timoroan nebe komprende ‘Timoroan nia Susar no Terus’

TMR laos deit ema nebe ‘makan garam’ iha Timor Lorosa’e maibe nia mos senti ona maek nia katar, koto moruk no akar. Signifika katak TMR iha esperiensia no kuinhesementu nebe klean kona ba sosiedade Timor ho ninia situasaun no problema sira nebe sira infrenta. Lider barak mak laiha abilidade ida ne’e. So Timoroan nebe mak senti duni terus Timoroan ninia lolos mak bele iha senti ida ne’e ho nia fuan. Iha lider barak temi kona ba Timoroan nia terus no susar. Maibe sira temi iha ‘ibun-tutun’ deit hodi dada povu nia simpatia atu vota ba sira. Lider sira hanesan ne’e, so bele koalia Timoroan nia terus no susar maibe sira la sente liafuan ida ‘susar no terus’ ninia sintidu lolos ba Timoroan.

TMR, wainhira koalia kona ba Timoroan nia susar no terus, laos ho ibun-tutun deit, maibe nia sente ho ninia laran saida mak ida ne’e. TMR iha abilidade hodi relata ba Timoroan nia terus no susar tamba karakter no kapasidade nebe nia iha agora, produs husi susar no terus nebe Timoroan hotu esperiensia ona. Nia mai husi familia nebe kiak husi foho neba. Husi ki’ik (tinan 4) kedas, nia tenke sai husi uma iha Baguia ba hela ho nia Tiun sira iha Dili. Otas sei joven hela, nia tama ona iha FALINTIL hodi funu hasoru inimigu. Entaun husi esperiensia sira ne’e, wainhira ita koalia kona ba ‘Timoroan nia susar no terus’, nia laos deit hare ho matan, maibe nia senti ho ninia fuan.

2. TMR la uja ‘biban iha dalan klot’ iha krise 2006 hodi halo kudeta no sai ditadura

Iha ema barak akuza TMR dehan nia mak responsabliza ba Krisi 2006. Maibe ida ne’e la los tamba momentu neba nia halo decisaun ‘militar’ laos decisaun ‘politika’. Decisaun militar katak ‘semak kontra regras militar nia tenke sai’.

Iha ema balun akuza katak nia iha tendencia atu sai ditadura. Ema sira nebe hasai liafuan ida ne’e mak ‘lawan politik’ TMR nia no ema sira nebe la kuinhese personalidade TMR nia. Se TMR hakarak sai ditadura karik, nia halo tiha ona iha durante krise 2006/7. Se nia hakarak sai ditadura karik, nia la presija hakolen an hodi resigna an husi nia kargo nudar ema numeru 1 iha F-FDTL depois mak tuir fali eleisaun, depois se manan eleisaun karik sei sai ditadura. Se TMR hakarak sai ditadura, nia halo tiha ona ‘kudeta’ iha momentu dalan klot hela. Entaun akuzasaun sira ne’e la los.

3. TMR Hakarak sai ‘Servi Nain, laos Ukun Nain’

TMR hanesan lider ida nebe uniku tebtebes. Nia iha karisma nudar lider ideal ba nasaun Timor Lorosa’e. Nia iha kualidade lideransa nebe Timoroan sira presija. Kualidade nebe nia iha nudar lider diak ida mak hanesan, ‘TMR ema nebe hatene hakraik an, fo ejemplu diak ba Timoroan seluk, hatene hakoak no halibur ema hotu, koko bebeik atu kompriende situasaun, bele rona opiniaun husi parte hotu, nia la gava an dehan nia mak hatene buat hotu, no nia hakarak atu ‘servi’ povu laos atu ‘ukun’’. So kolonialista deit mak hakarak ukun, maibe Timoroan tenke hatene ‘servi’, tamba TMR kompriende katak atu sai presidente republika lolos nia atu “Sai atan ba povu”. TMR ‘servi nain, laos ukun nain’.

4. TMR iha vontade diak atu desenvolve Timoroan sira nia Kapasidade

Iha dokumentu dekralarasaun simu kandidatura ba Presidente Republika ba Periodo 2012-2017, TMR deklara katak nia sei “dudu prosesu tranzisaun jerasional hodi fo auto-konfiansa ba foinsa’e sira hodi hamrik ba oin iha areas hotu-hotu”. Ida ne’e evidensia ida nebe harudu katak TMR hakarak loke dalan luan ba Timoroan tomak, liuliu foinsa’e sira atu partisipa iha prosesu konstrui nasaun-estadu. TMR kompriende katak, atu hadia Rai Timor, papel no kontribusaun Timoroan tomak esensial tebtebes. Nia fo valor as tebtebes ba Timoroan sira nebe produs ideia diak ba rai ida ne’e. Laos hanesan lider balun nebe la gosta wainhira hare Timoroan ruma iha matenek no iha kapasidade.
TMR nia objetivu ida mak atu loke dalan hodi produs Timoroan nebe matenek atu desenvolve rai ida ne’e. Neduni, TMR mai atu loke dalan ba jerasaun foun, laos atu taka dalan ba sira ou atu hela metin no sai ditadura hanesan ema akuza nian.

5. TMR Sei Halao ninia Knar Lolos tuir Konstituisaun nia Mandatu

TMR kompriende katak, atu sai presidente ninia poder tuir Konstituisaun RDTL limitadu tebtebes. Nia sei koko atu halao deit knar sira nebe defini ona iha Konstituisaun husi artigu 74 to’o iha 89. Nia sei la interfere servisu orgaun soberania seluk hanesan Governu, parlamentu no justica nian.

Maibe se ema hili TMR sai Presidente iha periodo ida ne’e, Nia sei servisu ho orgaun soberania sira seluk hodi hadiak povu nia moris. Ejemplu, nia labele halao knar Governu nian hodi hadiak povu nia moris, maibe nia bele innfluensia orgaun soberania sira seluk hodi kria lei no politika hodi loke dalan ba povu nia moris diak. Vota ba TMR!

6. TMR sei servisu ho parte hotu-hotu nebe iha hanoin diak atu desenvolve TL

“Hau mai atu halibur laos hafahe, se hafahe hau la mai”. Liafuan ida ne’e TMR hasai iha okasion barak. Sintidu katak, TMR sei servisu ho parte hotu nebe iha hanoin no planu diak ba povu nia moris diak.

Vantajem diak ida ba TMR mak nia kandidatu independente laos mai husi partidu ida, mesmu iha prtidu barak suporta nia husi kotuk. Nudar kandidatu independenti, ida ne’e sei hamamar nia hodi servisu hamutuk ho parte hotu-hotu. Evidensia hatudu katak, seidauk sai presidente mos nia halibur ona ema barak. Ejemplu, iha ninia Ekipa da Vitoria (Tim Sukses), iha barak husi parte oioin mak servisu ba nia. Iha representante husi CNRT, FRETILIN, PD, PSD, PDN, CPD-RDTL, Sagrada Familia, grupu intellektual, nsst. Grupu ou individual sira nebe uluk inimigu malu, agora sira dame malu tamba suporta TMR ba presdiente republika. Nudar ejemplu ida, CPD-RDTL durante ne’e lakohi rejistu sira nia an atu tuir eleisaun, maibe tamba sira lakohi lakon sira nia vota ba TMR, entaun sira agora rejistu hotu ona. Ida ne’e evidensia ida nebe hatudu katak TMR sei hakuak parte hotu no ema sira nebe durante ne’e marjinaladu. Iha TMR nia Ekipa da Vitoria, iha individual sira nebe iha influensia barak ho masa hanesan Sr. Lekisera, Sr. Aitahan Matak, Sr. Railos, nsst.

7. TMR hakarak hadiak relasaun nebe diak entre Timoroan Sira

Prioridade ida husi TMR nia programa mak hadiak relasaun entre grupu Timoroan sira, liu-liu sira nebe hela iha base. TMR iha visaun ida katak, relasaun harmonia entre Timoroan hanesan fator xave iha nasaun ida ne’e tamba, relasaun nebe diak kontribui ba unidade nasional, kontribui ba dame no hakmatek, fo dalan ba desenvolvementu nasional hodi lao ba oin no ida ne’e sei asegura moris diak ba Timoroan hotu.

8. TMR sei hametin no hamosu unidade no identidade nasional ba Timoroan sira

Unidade hanesan fator xave ida nebe nasaun persija hodi garantia prosesu desenvolvementu nasioanl. Unidade entre Timoroan agora dadaun iha nivel nasional fraku tebtebes. Nune’e objetivu ida husi TM mak sei promove valor unidade nasional sira hanesan ‘unidade iha diversidade nia laran’. Iha kontextu unidade nasional, TMR mos planu atu hamosu filosofia nasaun ninia hodi fo matan dalan ba desenvolvementu nasional. Unidade nasional sei sai hanesan politika nasional ida. TMR mos sei loke dalan ba konstrusaun identidade nasional. Se TMR sai presidente karik, nia sei fo spasu ba fonsa’e sira atu espresa sira nia an iha dalan nebe positivu, atu nune’e sira bele desenvolve talentu pesoal nebe sira iha.

9. TMR Luta ona ba Rai Timor Tinan 36. Fo an ba Timor no terus hamutuk ho povu ida ne’e.

TMR hanesan ema Timoroan ida nebe lori rasik ninia krus durante luta iha ailaran. Ho ninia terus no sofrementu durante luta iha ailaran, nia iha lejitimidade atu sai presidente no serve povu no rai ida ne’e. Ninia sakrifisiu ba rai no povu ida ne’e provas tiha ona. Nia hatudu ona ninia vontade diak ba povu ida ne’e. Nia sei sai presidente ida nebe diak ba povu, no sei lori povu ida ne’e ba dalan diak no moris diak. Ita ida-idak bele konta rasik ninia kontribusaun durante funu hasoru Indonesia iha 24 anos nia laran. Nia fo ona nia vida ba rai Timor hamutuk tinan 36. Agora nia hakarak fo an hodi servisu ba rai ida ne’e tinan 5 oin mai nudar presidente republika.

10. TMR hatene kultura Timoroan nia

Tamba sa ida ne’e importante? Atu sai servi-nain nebe diak, kestaun ida ne’e importante tebes. Kompresaun TMR nebe diak kona ba kultura Timoroan nia sei hamamar nia hodi halao ninia servisu rasik. TMR iha Uma Lulik rasik. Ida ne’e hatudu katak, nia senti orguilhu nudar Timoroan. Wainhira nia kompriende kultura Timoroan nia, signifika katak nia mos komprende lolos saida mak Timoroan nia karakter, sira nia mehi no problema nebe sira infrenta.

Iha rasaun barak tamba sa Timoroan sira tenke fo fiar ba TMR hodi lori no servi rai ida ne’e iha tinan 5 mai. Vota ba TMR signifika vota ba moris diak no futuru diak, laos deit ba ita nia jerasaun agora, maibe ba mos ba jerasaun aban bainrua.

VOTA BA TMR!

Jumat, 24 Februari 2012

Partidu CNRT Sei Fo Sansaun Ba Militante Ne’ebe Maka Lori Partidu CNRT Nia Naran Fo Apoiu Ba Kandidatu Seluk

Dili MLP, Partidu Kongresu Nasional Rekostruksaun Timor Leste-CNRT hanesan Partidu boot iha Nasaun Timor Leste, tanba ne’e desizaun hotu sei foti husi Lideransa Masimu, laos Individu ida Lori Partidu CNRT nia Naran hodi fo apoiu ba Kandidatu Prezidente Republika ida ne’ebe maka la tama Kriteria Partidu CNRT nian.

“Ema ne’ebe maka lori Partidu CNRT nia naran deklara hodi fo apoiu ba Kandidatu Prezidente Republika seluk ne’ebe maka la tama criteria Partidu CNRT nian, ema ne’e sei hetan sasaun husi Partidu CNRT, karik ema seluk maka haruka” dehan Koordenador Partidu CNRT Distritu Dili Zeca Smit, Relasiona ho esteitmentu husi Joventude ida ne’ebe maka lori PArtidu CNRT nian naran hodi Fo apoiu ba Kandidatu Prezidente ne’ebe maka la tama kriteia P-CNRT nian.

Tuir Nia katak Partidu CNRT foti ona desizaun hodi fo apoiu masimu ba Kandidatu Prezidente Republika periode 2012-2017 Jose Maria de Vasconselo(Taur Matan Ruak), tanba ne’e husu ema ida la bele lori Partidu CNRT nia naran fo apoiu ba kandidatu seluk. “Ema ne’ebe maka deklara hodi fo apoiu ba kandidatu seluk, ema seluk maka haruka ou ninia hakarak rasik tanba ne’e buka tuir ema ne’e hodi fo sansaun ba ema ne’e” infoma Zeca Smit, wainhira halo enkontru ho Strutura P-CNRT Distritu Dili, iha Cede P-CNRT Bairo dos Gliros, sesta 24/2.

Iha sorin seluk Sekretariu Jeral Partidu CNRT Dionisio Babo katak ema ida ne’ebe maka lori partidu CNRT nia naran fo apoiu kandidatu seluk, ne’e dekrasaun individual, tanba desizaun Partidu CNRT nian maka sei fo apoiu ba kandidatu Prezidente Republika Independente.
“Partidu CNRT nia desizaun maka fo apoiu masimu ba kandidatu Prezidente Republika Independente  maibe tenki tama criteria Partidu CNRT nian, no la fo Apoiu ba Kandidatu Prezidente Republika ne’ebe maka mai husi Partidu” dehan Dionisio Babo.

Nia hatutan katak ema tenki respeitu no simu desizaun Partidu nian, katak Partidu CNRT sei fo apoiu ba Kandidatu Prezidente Republika Independente Taur Matan Ruak.
Nune’e  Vice Prezidente Partidu CNRT Bilo Mali katak Partidu CNRT sei fo nia apoiu masimu ba Taur Matan Ruak, tanba ne’e ema ida la bele lori Partidu CNRT nia naran hodi fo apoiu ba Kandidatu seluk.
“Laos Partidu CNRT deit maka fo apoiu ba Kandidatura Taur Matan Ruak Maibe  Strutura Rezistensia hotu maka fo apoiu ba kandidatu Taur Matan Ruak, tanba ne’e ema ida labele lori Partidu CNRT nia Naran hodi fo apoiu ba kandidatu Seluk” dehan Bilo Mali.


Fo Laran : Anúnsiu Kandidatura Prezidente Sei La Tarde


Dili-MLP,Durante ne’e Partidu CNRT la apoiu ba kandidatura ruma maibe ohin liu husi Comisaun Diretiva Nasional (CDN) ho Comisaun Politika Nasional (CPN) halo deklarasaun hodi fo apoiu ba kandidatura Taur Matan Ruak ne’e duni sei la tarde ba militantes sira atu hili maske ohin foin mak anunsia maibe durante ne’e CNRT halao servisu tea ona.Tuir Vice Sekretariu Jeral Partidu CNRT Jose da Silva (Fo Laran) hateten katak Partidu CNRT ohin anunsia ona kandidatura ne’ebe prense ona kriteria Partidu CNRT nian ne’e duni la tarde ba militante no Simpatizantes Partidu CNRT atu hili.

“Durante ne’e partidu CNRT la fo apiu ba kandidatura ida maibe liu husi analiza hodi disidi kandidatura Taur Matan Ruak mak prense duni Kriteria Partidu CNRT nian ne’ebe disidi iha konfrensia Nasional Partidu CNRT nian ne’e duni sei la tarde ba militante no simpatizantes sira atu hili”dehan Fo Laran hafoin halo Konfrensia Press iha Sede Nasional Partidu CNRT Sexta (24/02) Nian mos informa tan katak husu ba Strutura Kuadru Partidu CNRT nian atu servisu makas atu nune kandidatura Prezidente Taur Matan Ruak atu bele mana iha primeiru Ronde.

Iha fatin hanesan mos Prezidente Comisaun Diretiva Nasional (CDN) Fransisco Kalbuady Lay hateten katak deklarasaun ida ne’e mai husi Comisaun CPN no ita hotu hodi deklara ba publiku hodi fo apoiu ba Kandidatura Taur Matan Ruak tamba ne’e ita hotu tenke servisu hamtuk husi Nasional to’o iha baze.
“Desizaun ida ne’e mai husi CPN no CDN tamba ne’e ita hotu hodi deklara ba publiku atu fo apoiu ba kandidatura Taur Matan Ruak tamba ne’e ita hotu tenke servisu hamotuk hodi fo apoiu maximu ba kandidatura Taur Matan Ruak hodi manan iha primeiru Ronde”dehan Kalbuay.

Iha fatin hanesan Membru CPN, Domingas da Silva (Bilou Mali) hateten katak kandidatura Taur Matan Ruak mak hamotuk ho povu banhira ita nian maun bo’ot Xanana iha Prizaun tamba ne’e ita hotu tenke fo apoiu ba kandidatura Taur atu bele sai Prezidente iha 2012-2017.

Partidu CNRT fo Apoiu Maximu ba Kandidatura Taur Matan Ruak ba Prezidente Repúblika 2012-2017

Dili-MLP,Partidu Kongresu Nasional Rekontrusaun Timor Leste (CNRT) fo Apoiu maximu ba Kandidatura Taur Matan Ruak tanba kandidatura Taur Matan Ruak Prense ona Kritériu Partidu CNRT nian ne’ebé disidi iha konferénsia Nasional iha fulan kotuk ne’e duni anúnsia ba Militante no Apoiuante sira Partidu CNRT nian husi Nasional to’o iha baze atu fo apoiu maximu ba Kandidatura Taur Matan Ruak .

Tuir Sekretáriu Jeral Partidu CNRT, Dionisio Babo hateten katak liu husi konferensia Nasional Partidu CNRT nian ne’ebé disidi hodi fo apoiu deit ba kandidatura Independente tanba ne’e liu husi CPN halo analija ba kandidatura maibe  kandidatura Taur Matan Ruak prense ona kritéria Partidu CNRT nian ne’e duni ohin deklara ba Públiku no Militante  Partidu CNRT tomak atu fo apoiu ba  Kandidatura Taur Matan Ruak. “ Partidu CNRT iha nian konferénsia Nasional disidi hodi fo apóiu deit ba kandidatura Prezidente indepente tanba ne’e liu husi komisaun Diretiva  Nasioinal (CDN) halo Analija Kandidatura Prezidente Taur Matan Ruak mak prense kritéria Partidu CNRT nian ne’e duni ohin deklara ba Militante no Apoiante sira Partidu CNRT nian atu fo apoiu ba Kandidatura Taur Matan Ruak ba Prezidente  Repúblika 2012-2017”dehan Sekretáriu Jeral Partidu CNRT, Dionísio Soares Babo hafoin halo konferénsia Press iha Sede Nasional Partidu CNRT Bairo Dosgrillus Sexta-Feira (24/02)

Sekretáriu Jeral Informa tan katak tuir desijaun ne’ebé adopta iha konferénsia Nasional Partidu CNRT nian katak Partidu CNRT sei fo apóiu deit ba kandidatura independete ne’ebé prense kritéria Partidu CNRT ne’ebé disidi iha konferénsia Nasional.
Iha fatin seluk Prezidente komisaun Diretiva Nasional (CDN), Fransisco Kalbuady Lay hateten katak Konferénsia Nasional Partidu CNRT nian fo apóiu deit ba kandidatura Independete tanba ne’e Kandidatura, Taur Matan Ruak Prense ona Kritéria Partidu CNRT ohin deklara ba públiku katak Militante no Apoiuante sira Partidu CNRT nian husi Nasional to’o iha baze sei fo apóiu ba Kandidatura, Taur Matan Ruak atu bele sai Prezidente  Repúblika iha 2012-2017.

"Kandidatura Prezidente  Repúblika Eis Maijor Jederal, Taur Matan Ruak mak Prense ona kritéria Partidu CNRT nian ne’e duni ohin deklara ba públiku kuadru Politika nasional, Militante no Apoiuante sira  husi nasional to’o iha baze atu fo apóiu ba kandidatura Taur Matan Ruak atu bele sai Prezidente  Repúblika iha 2012-2017”dehan Kalbuady.

Kamis, 23 Februari 2012

PRESS RELEASE - PARTIDO CNRT NIA PREFERENSIA BA KANDIDATU PRESIDENTE 2012-2017

DECIZAUN CPN – CNRT
UNIKU TAUR MATAN RUAK MAK PRIENXE KRITERIO CNRT

Hafoin estuda no analiza modalidade ba kandidatura presidensial 2012 tuir kriterius nebe adopta no aprova iha Konferensia Nacional Partido iha loron 7-8 Janeiro 2012, Comisaun Politika Nasional (CPN) partido Congresso Nacional da Reconstrução de Timor Leste (CNRT), hakotu hodi ható ba estrutura tomak husi nasional to’o baze katak uniku kandidatu presidensial nebé prienxe kriterius Konferencia Nacional, maka kandidatu presidensial eis Major–General José Maria Vasconcelos, Taur Matan Ruak.
Decizaun né CPN–CNRT foti iha loron 23 Fevereiro 2012 iha reuniaun regular CPN-CNRT, hafoin halo estudo ho analize profundo, konaba profil kandidatu presidensial idak-idak, nebe Tribunal Rekursu halo apuramento official iha Fevereiro 2012.
Tuir desizaun nebe adopta iha Konferensia Nacional iha fulan Janeiro 2012 katak Partido CNRT sei apoia deit kandidatu nebe laos mai husi partidu seluk, maibe so apoio deit kandidatu independente nebe prienxe kriterio nebe foti iha Konferensia Nacional Partido CNRT nian né.
CPN-CNRT, halo ona reuniaun alargada ho estrutura partido CNRT tomak husi Distritu sanulun resin tolu (13) hodi komunika decizaun né formalmente. Partidu CNRT liu hosi diresaun Nacional fo mos instrusaun ba estrutura partido hosi nasional to’o baze, kuadrus, militantes ho simpatizantes tomak atu simu decizaun polika ida ne’e no fo apoio máximu ba kandidatu Taur Matan Ruak, atu alkansa Vitoria iha eleisaun presidensial 2012.

BREAKING NEWS: OHIN PARTIDO CNRT ANUNCIA NIA PREFERENSIA BA KANDIDATO PRESIDENTE DA REPUBLIKA

Dili - TDF: Ohin, loron Sexta, 24/02/2012, sei iha reuniao alargada ida iha Sede Partido CNRT entre Comissaun Politiko Nacional ho Estrutura Partido CNRT distrito sanulu resin tolu, hodi deside konaba preferensia no apoio ba kandidatu ba Presidente da Republika 2012.

Reuniao ne sei halao iha tuku 10.00 htl, no sei fo sai iha Konferensia Imprensa iha 11.00 htl.

Media Release CNRT.

Selasa, 21 Februari 2012

TAUR MATAN RUAK NINIA VIZAUN BA FOINSA’E TIMOR-LESTE1

 


“…Hau nia filosofia mak ne’e: Involvimentu laos Kondena, Laos Akuza. Foinsae sira komponenti importante, sira mak abut ba unidade nasional, integridade teritoriu & identidade nasional. Foinsa’e mak futuru no sira mak subjeitu ba prosesu tranzisaun Jerasional futuru nasaun nian…”

(Taur Matan Ruak iha eleisaun prezidensial periodu 2012-2017)

1.PERSPEKTIVA KONA-BA FOINSA’E;

Iha okaziaun barak, Taur Matan Ruak afirma ninia vizaun no prioridade konaba Foinsa’e Timor-Leste. Foinsa’e nudar abut nasaun nian no subjeitu ba prosesu tranzisaun jerasional fo sintidu ba ita tomak katak Foinsa’e hanesan ho fini Ai-horis ninian. Ida ne’e mak estipula iha Erich Fromm ninia teoria konaba “Izolasaun” (The theory of Allienation). Ho teoria Erich Fromm ninian ne’e, estipula nune, “….Vida moris Foinsa’e-sira iha ninia dinamismu rasik. Hanesan Ai-horis ida, sira tendensia atu moris no buras ba bebeik. Se’e tendensia ne’e iha impedementu, maka enerjia sira nian sai dodok ka maran depois mate. Ikus transforma sai hanesan enerjia ida ne’ebe destruktivu. Foinsa’e hanesan Ai-horis, kuandu ita kuda fini Ai-horis ruma iha rai ida ne’ebe la bokur/la serve, be’e la to’o ka rai-maran, iklima la simu/ladiak, maka fini-sira ne’e sei dodok no ikus mate…”

Hosi teoria ida ne’e, ita hahu husu perguntas oinsa ho Foinsa’e Timor-Leste agora? Iha kestaun lubun ida ne’ebe ita tenki esplika hodi difini Foinsa’e iha Timor-Leste. Definisaun Foinsa’e Timor-Leste ne’ebe mak la klaru halo ita konfuzaun. No iha tempu ne’ebe hanesan, halo ita la-hatene atu konsidera no hatuur Foinsa’e iha enkuandramentu Estadu ninian. Tamba-ne’e, tuir Taur Matan Ruak katak importante ba ita atu tau Foinsa’e Timor-Leste iha kontestu hari’i estadu no hari’i nasaun ne’e rasik. Hanesan kandidatu ba prezidenti ninian, Taur Matan Ruak hatene diak tebes katak ita nia Konstituisaun RDTL la defini lo-lo’os “Se’e mak Foinsa’e Timor-Leste”? Iha artigu 19 afirma deit obrigasaun estadu ninian. Katak “Estadu sei dezenvolve no apoiu inisiativu-hirak Foinsa’e nian ba hametin unidade estadu nian, defende no dezenvolve estadu ninian. Estadu sei dezenvolve Foinsa’e tuir sira nia kapasidade, edukasaun, saude no fasilita treinamentu vokasional ba Foinsa’e-sira ninian”.

Iha enkontru-sira iha distritu 13, sub-distritu no sucu-aldeia balun iha Timor-Leste, Foinsa’e-sira husu perguntas nune ba Taur Matan Ruak, “Se’e mak ami Foinsa’e iha Nasaun ida ne’e? Ami Foinsa’e hanesan fontes ba problema nasaun nian? Ami foinsa’e hanesan obstaklu ba dezenvolvimentu nasaun ninian? Tamba, estadu laos promove oportunidade ba ami Foinsa’e hodi haforsa ami ninia kreatividade ka talentu, maibe kondena/akuza fali ami? Agora ami Foinsa’e hela hanesan kondenadu/akuzadu ba problema sosial sira iha nasaun nia laran.

Kuaze iha relatoriu analiza barak, autor rai-laran ka rai liur fo ona resposta barak ba perguntas sira mak Foinsa’e husu iha leten. Taur Matan Ruak ninia resposta ba perguntas sira ne’e mak ne’e, “Imi Foinsa’e Timor-Leste mak Heroi ba Luta Libertasaun Nasional, Imi foinsa’e mak abut ba futuru no dezenvolvimentu nasional.” Se’e ita la konsidera Foinsa’e-sira signifika ita laiha mehi kona-ba Foinsae, se’e ita laiha mehi kona-ba Foinsa’e-sira signifika ita laiha mehi kona-ba futuru nasaun nian, se’e ita laiha mehi konaba futuru nasaun nian signifika ita laiha dezenvolvimentu ba nasaun ida ne’e, se’e laiha dezenvolvimentu maka ne’e hamosu in-toleransia no in-justisa sosial iha rai ida ne’e;

Em prinsipiu Taur Matan Ruak afirma katak “Timor-Leste iha momentum agora hanesan nasaun soveraniu, tenki iha rekuinesementu ba Foinsa’e sira iha parte istoria luta no parte dezenvolvimentu ninian. Embora Foinsa’e sira iha situasaun ida problematiku, sira mos hanesan komponenti potensial ida (sira hanesan ho ita nia riku no soin) Nasaun nian. Iha enkuandramentu teoria-sira sosiais no palavra komun afirma katak Foinsa’e nudar komponenti sosial ida iha prosesu tranzisaun jerasional ida, sira mak ajenti ba dezenvolvimentu ne’ebe transformativu. Sempre iha palavra-sira ne’ebe ita prega predikat-sira heroiku ninian ho ispiritu revolusionariu. Tamba-ne’e, resposta ba perguntas se’e mak Foinsa’e Timor-Leste, sira mak Fini Ai-horis hirak iha nasaun ne’e, sira mak komponenti sosial, politiku no kultural ida ne’ebe identifika hanesan heroi luta ba Ukun Rasik A’an nian no autor sira ba transformasaun sosial iha sosiedade nia le’et agora no iha futuru oin mai;

Ben Anderson, dehan Foinsa’e Timor-Leste karakteriza ho nasionalizmu popular. Ne’e fo sintidu ba ita katak:

“Foinsa’e Timor-Leste hatudu dedikasaun total ba libertasan no independensia nasaun nian, liuhosi movimentu-sira iha rai-laran no rai-liur, hodi loke mundu nia matan konaba luta ba URA ninian. Iha situasaun difisil, Foinsa’e-sira hatudu aten-berani, organiza malu, hatudu sira nia forsa/kbit ba problema Timor-Leste ninian;

Foinsa’e-sira organiza malu hodi kria momentum historiku ida ba Formasaun Estadu, nudar rezultadu refleksaun kritiku ba okupasaun ninian. Iha valor komun ne’ebe kesi Foinsa’e sira hamutuk, mak solidaridade, fraternidade no kbit iha mobilizasaun. Sira mai hosi karakteristiku oi-oin. Sira ninia importansia laos deit iha movimentu ne’ebe sira halo, maibe hatuur iha identidade-hirak sosial politik no kultura ninian;”

Iha kontestu hari’i estadu ninian no prosesu harii nasaun nian agora sira hetan predikat oi-oin. Numeru estatistika Foinsa’e aumenta ba bebeik no kuaze pursentu 43 to’o 50 hosi total populasaun Timor-Leste mak sira Foinsa’e ne’e. Naturalmente, sira nafatin sai hanesan Ai-horis no fini ba futuru oin mai. Tamba ne’e, se’e estadu prega iha sira estatutu ho predikat-hirak mak negativu ne’e salah bo’ot ida mak estadu ne’e halo. Se’e ita konsidera fali sira hanesan obstaklu no autor ba problema-sira iha nasaun ne’e. Ita presija husu, iha ne’ebe investimentu-hirak ho montante miloens ba miloens Dollar Amerikano ne’ebe ita gasta durante tinan 10 nia laran ne’e?

Tristeza bo’ot ida ba nasaun no ba ita hotu, enkuantu ita tau osan no investe kapital oi-oin ba Foinsa’e-sira, maibe ita konsidera nafatin sira hanesan obstaklu ba dezenvolvimentu no tau sira hanesan autor ba problema sira iha nasaun ne’e. Ita kastigu sira no impede sira ninia dezenvolvimentu ho ita nia politika sira ne’ebe loas solusaun ida ne’ebe justu, realistiku no sustentabel. Foinsa’e mak Ai-horis no Fini ba Ai-horis iha futuru oin mai. Hanesan Ai-horis presija iha rai ida ne’ebe diak, iklima ne’ebe diak ho nune sira moris no buras fo matak ba mundu rai-klaran hodi ema hotu senti moris-diak, afirma Taur Matan Ruak;

2. FOINSA’E IHA KONTESTU HARI’I NASAUN NO ESTADU;

Se’e Foinsa’e mak Ai-horis no Fini ba futuru nasaun ninian, sira ne’e hotu mak se’e? Agora sira iha ne’ebe no se’e mak Foinsa’e iha futuru oin mai? Sira mak Ai-horis no fini futuru nian. Sira divida ba grupu ka organizasaun oioin iha tempu resistensia no rezisti iha tempu agora ne’e. Historikamente, sira pertensi ba organizasaun Foinsa’e iha luta ba Ukun Rasik An (URA). Agora sira balun sai politiku ona, sira balun sai akademista, profesores, emprezariu, sira balun hela ho des-emprego, sira balun sai des-orientadu, lakon inspirasaun tamba impedementu oi-oin;

Taur Matan Ruak kestiona katak se’e ita konsidera Foinsa’e hanesan heroiku, ajenti ba transformasaun, futuru lideransa nasaun nian, iha momentu ida agora, ita nia konseitu ka paradigma konaba Foinsa’e mak saida iha prosesu harii estadu no nasaun agora? Iha investimentu ida bo’ot tebes ba dezenvolvimentu Foinsa’e nian iha Timor-Leste. Nia rezultadu agora mak ita prega predikat ba Foinsa’e nudar autor ativu iha konflitu ho violensia? Tamba-sa nune? Ita nia frakeza iha ne’ebe?

Taur Matan Ruak rekuinese realidade iha Timor-Leste hanesan mos situasaun Foinsa’e-sira iha nasaun sira seluk. Problema-sira hanesan oportunidade servisu ne’ebe limitadu, edukasaun ne’ebe minimu, baze ekonomia ne’ebe la-dezenvolve dala-ruma ita konsidera sai kauza ba problema-sira Foinsa’e sira ninian. Ne’e realidade ida mos, maibe importante liu mak atu hatene aspeitu-hirak seluk ne’ebe kontribui ka provoka problema-hirak akontese iha vida Foinsa’e ninian;

Taur Matan Ruak ninia vizaun konaba Foinsa’e iha enkuandramentu Harii Nasaun, liga ho politika nasional ida ne’ebe enkuandra ho kondisaun oi-oin, laos esklusivu, maibe inklui Foinsa’e hanesan jerasaun ida ne’ebe frajil, moris iha familia ida ne’ebe frajil, menus investimentu ba rekursu ekonomia produtivu, laiha industria iha baze, inklui tamba problema rai. Problema Foinsa’e iha estrutura sosiedade ninian ne’ebe tau sira iha kondisaun marjinalizasaun politiku halo Foinsa’e in-satisfaz, inklui fator-sira sosiu-kultural no violensia sira bazeia ba Jeneru. Realidade sira nune, implika ba pensamentu Foinsa’e-sira ninia iha aspeitu oi-oin no sei sai ita nia preukupasaun, maske la esklusivu maibe inklui partisipasaun iha prosesu foti desizaun, partisipasaun iha vida moris relijioju, nst;

Se’e ita ninia konstituisaun RDTL konsagra ona obrigasaun estadu ninian ba hakonu nesesidade no interese-sira Foinsa’e ninian. Ita presija husu, to’o ne’ebe estadu hakonu obrigasaun-hirak ne’e? Hau nia vizaun mak ne’e “atu enkuandra Foinsa’e iha dezenvolvimentu nasional, ita presija Lei konaba Foinsa’e. To’o agora ita seidauk iha Lei iha nivel nasional konaba Foinsa’e. Tamba ne’e, estadu failla atu responde ba problema-hirak Foinsa’e ninian. Lei Foinsa’e ninian mak tenki sai baze ba servisu Ministerio ka Sekretariu Estadu ba asunto Foinsa’e ninian. Se’e laiha Lei, maka Foinsa’e laos sai Ai-horis ne’ebe fo ninia fuan ka isin ba konsumu ema hotu ninian. Maibe Foinsa’e hanesan deit ho Ai-funan ne’ebe ita kuda atu infeita deit uma ka jardim depois ita rega lorloron. Foinsa’e iha kontestu agora laos konsidera sira hanesan Ai-funan ne’ebe infeita deit sidade ninia furak maibe tenki iha fuan ka isin ne’ebe bele konsumu;

3. PLATAFORMA NO PENSAMENTU FOINSA’E-SIRA IHA FUTURU NIAN;

Taur Matan Ruak ninia pensamentu konaba Foinsa’e sira nian mak ne’e: Atu atende ba problema Foinsa’e-sira ninian, presija aprofunda ho vizaun harii nasaun nian ho baze politika nasional ida ba Foinsa’e-sira. Iha ne’e mak presija difini kestaun-sira konaba, se’e mak Foinsa’e ne’e rasik, oinsa estatutu Foinsa’e nian iha prosesu harii nasaun, identifika problema-sira Foinsa’e nian no estratezia atu projeta Foinsa’e iha momentu agora no futuru oin mai. Ida ne’e tenki difini iha politika nasional ida konaba Foinsa’e Timor-Leste ne’e rasik;

Hanesan kandidatu ba Prezidenti da Republika ninian, Taur Matan Ruak ninia prioridade konaba Foinsa’e mak ne’e:

PRIORIDADE NIVEL POLITIKA:

Politika Nasional konaba Foinsae ninian presija estratezia ida ne’ebe integradu. Tamba ne’e presija:

a) Difini Foinsa’e no sira nia problema atu Responde; Perspektiva komun ninian mak dehan menus oportunidade servisu sai nudar obstaklu ba Foinsa’e, maibe tuir lo-loos laos limita deit ho oportunidade servisu nian. Liu ida ne’e mos relasiona ho dezenvolvimentu ekonomia ida ne’ebe intregradu ho produsaun no distribuisaun. Kuandu oportunidade servisu kestaun ida ne’ebe tenki trata ho seriu, maka tenki aserta-mos ho formasaun ka treinamentu ne’ebe benefisia Foinsa’e sira. Tenki determina iha politika ida inklui ho ninia insentivu ne’ebe benefisia Foinsa’e-sira hosi servisu sira ne’ebe sira hala’o. Presija hakbit investimentu internasional, ho ambienti makro-ekonomia ne’ebe diak tuir kontekstu sosial, ekonomia, kultural no politika ninian;

b) Promosaun Partisipasaun Foinsa’e no Servisu Hamutuk ho sira; Foinsa’e-sira laos deit ita konsidera hanesan benefisiariu ka objeitu hosi tulun sira ne’ebe iha. Maibe sira tenki sai nudar autor ida mak ativu iha prosesu foti dezisaun no formulasaun politika-sira nasional ba Foinsa’e-sira. Iha tempu ne’ebe hanesan familia (inan-aman), mestri-sira iha eskola no autoridade-sira estadu nian tenki partisipa iha esforsu-hirak ne’ebe garantia sustentabilidade. Ida ne’e signifika katak Foinsa’e laos deit konsidera hanesan objeitu, maibe tenki hola parte iha prosesu formulasaun politika-sira, dezeinu, implementasaun, simu benefisiariu no evaluasaun ba rezultadu-sira mak hetan;

c) Difini relasaun-hirak Sosial politiku kultural entre Foinsa’e ho Stakeholder-sira seluk; Presija iha enkuandramentu politika ida ne’ebe komprehensivu, embora difini Foinsa’e, presija mos formula prinsipiu-sira, valor-sira, vizaun no misaun ho objetivu ba Foinsa’e sira ne’ebe enkaixa mos ho aspeitu ekonomia. Iha politika Foinsa’e nian tenki iha konsiderasaun ba servisu-sira voluntariu iha seitor-sira edukasaun, saude, agrikutura, no seluk-seluktan. Ita aseita katak presija iha departementu ida ne’ebe hala’o funsaun atende kestaun sira Foinsa’e ninian. Maibe tuir lo-loos iha nivel kordenasaun deit, laos maneja programa, finansiamentu sira iha komunidade. Tamba ne’e importante atu atensaun dimensaun-sira sosial, ekonomia, kultural no politiku. Enkuandrametu-sira ne’e tenki rekuinese papel-sira organizasaun sosiedade sivil, ONG, organizasaun ho baze Foinsa’e, desportivu, muzika, artes, no rede internasional-sira seluk;

d) Hakit partisipasaun Foinsa’e-sira ninian iha prosesu hari’i nasaun; Implementasaun edukasaun sidadania bele fornese ona kuinesementu baziku konaba konseitu-hirak partisipasaun ida ne’ebe ativu iha prosesu harii nasaun. Hakbit kuinesementu (knowledge) nudar primeiru etapa ba hakbit partisipasaun ninian. Katak Foinsa’e tenki iha kuinesementu ida baziku relasiona ho prinsipiu ho valor-sira demokrasia, puder no separasaun puder, servisu obrigatoriu ba interese publiku ho interese privadu-sira, direitu no dever-sira, no kuinesementu konaba oinsa prinsipiu no valor-sira ne’e realiza iha vida moris estadu, governante-sira no sidadaun baibain iha Timor-Leste. Ajenti-sira importante ne’ebe tenki kontribui mak hanesan instituisaun eskola sira, familia, komunidade, Instituisaun relijiozu-sira, media, sentru grupu ka organizasaun Foinsa’e-sira no seluk-seluktan;

Laos tamba mai hosi militar, laos tamba komandante ka Jeneral ida hosi Instituisaun Defeza (Falintil-FDTL), maibe nudar lider ka nudar sidadaun ida, Taur Matan Ruak ninia pensamentu konaba servisu obrigatoriu ida mak Politika Militar Obrigatoriu ba Foinsa’e sira. Vizaun ida ne’e laos atu militeraliza Foinsa’e sira, maibe atu hatuur Foinsa’e nudar salva-guarda ba soverania nasaun ninian, ne’e hanesan parte ida hosi formasaun sidadania, ne’e parte ida hosi investimentu ba rekursu umanu, ida ne’e laos deit util ba rai laran maibe mos ba exporta rekursu umanu hodi fo in-come ba ita ninia ekonomia. (Laos exporta traballador “buruh kasar” hanesan agora akontese);

PROGRAMA PRIORIDADE:

Taur Matan Ruak kumpriende diak tebes kompetensia ne’ebe pertensi ba Prezidenti da Republika tuir Konstituisaun. Nune, bazeia iha Taur Matan Ruak ninia vizaun no prinsipiu-sira mak temi iha leten, tenki fo espasu ba oportunidade-hirak hanesan tuir mai ne’e:

a) Promove oportunidade ba Foinsa’e atu kontinua Eskola; Liuhosi promove oportunidade ba Foinsa’e atu eskola bebeik bele responde kestaun-hirak ne’ebe tau Foinsa’e iha risku. Aspeitu posetivu konaba oportunidade eskola nian mak hakuran ka hemenus numeru Foinsa’e sira ne’ebe para eskola iha dalan klaran (ensinu baziku no sekundaria) no-mos bele iha nivel universitariu. Ba ida ne’e, presija kumpriende mudansa hirak ne’ebe intensivu iha vida moris Foinsa’e sira agora. Iha kontekstu Timor-Leste, iha fator oi-oin ne’ebe determina intensivu ba eskola, inklui no laos limita deit ba iha atitude no hahalok inan-aman nian, maibe inklui mos norma no valor-sira kultura komunidade ninian, presaun ekonomia, kolega ransu-nian, kualidade ensinu, imajinasaun konaba benefisiu hosi eskola no esperiensia-sira hosi eskola komun;

b) Fo espasu konaba sentru-hirak eskola Foinsa’e sira ileterasia no sira ne’ebe para-eskola (putus sekolah); Politika ida konaba promove oportunidade ba Foinsa’e atu kuntinua eskola bele realiza liuhosi meius loke sentru eskola ninian ba Foinsa’e ne’ebe ileterasia no sira ne’ebe para eskola iha dalan klaran (putus sekolah) iha nivel baziku ka sekundaria. Apriende hakerek, le’e no halo konta (sura, menghitung) presija tebes. Sentru ida ne’e tenki fornese ka fasilita prosesu apriendizajen ida ne’ebe lori Foinsa’e ne’e hasai kursu hanesan ho estudante baibain. Governu mak iha obrigasaun atu tulun ka aloka finansiamentu sentru ne’e, ho nune sentru ne’e bele relevante ba Foinsa’e no hetan agreditasaun. Formula orariu eskola ne’ebe flexibel, kurikulum ida ne’ebe praktis-liu no formasaun profesional ida ne’ebe selektivu liu-liu relasiona ho oportunidade no tipu servisu merkaduria ninian. Dezeinu metodu pedagojia ida ne’ebe ajusta ho esperiensia, enkaixa ho materia life skill, no tarjetu ne’ebe determinadu, dezeinu programa ida ne’ebe lalais no efetivu, insentivu ba leitura nian no profesor-sira hotu. Iha sentru ida ne’e suporta ho materia-sira inklui life skill, treinamentu vokasional, suporta psikolojia, informasaun konaba servisu ninian, hanorin konaba valor-sira Jeneru, violensia-laek, moris saudavel. Embora ida ne’e, iha sentru ne’e mos bele integradu ho atividade-sira hanesan desportivu (bola, boxing, arte marsiais, nst), muzika, teatru, pinta, puizia, media, komputador, lingua no seluk-seluktan;

c) Prepara futuru otas-nurak nian no realiza edukasaun konaba life skill; Prepara sira otas-nurak no investe iha area edukasaun ba life skill importante. Ida ne’e hanesan meius ida ne’ebe efetivu atu hakuran ka hamenus futuru Foinsa’e ne’ebe risku (konflitu ho violensia). Esperiensia hosi rai-sira seluk nian, katak programa nune iha ninia objetivu ida atu fornese kualidade otas-nurak sira nian, fornese suporta familia-sira atu iha abilidade prevene risku ba sira nia oan-sira no tulun mestri-sira iha eskola identifika atitude sira ne’ebe problematiku ba otas-nurak sira iha futuru oin-mai. Metodu-sira ne’ebe aplikabel iha programa ida ne’e mak hanesan uza media-sira, vizita uma ba uma, liuhosi servisu voluntariu Foinsa’e-sira nian, loke klase (aula) konseling iha eskola, iha sentru Foinsa’e, iha igreja, iha sede suku ka aldeia. Governu fornese insentivu ba programa ida ne’e hotu inklui posebilidade bolsu-estudu ninian. Ba ida ne’e presija re-avalia Parlamentu Foinsa’e ne’ebe agora dadauk iha ona;

d) Loke asesu ba Foinsa’e-sira hosi rede klandestina, Veterano ho eis kombantante ho Faluk nia oan-sira ba Universtariu; Durante funu ida ne’e, iha Foinsa’e lubun ida mak lakon oportunidade atu asesu ba bolsu esttudu atu kontinua kursu iha nivel Universitariu (iha rai laran ka iha rai-liur). Iha kondisaun oi-oin ne’ebe afeta ba Foinsa’e-sira ne’e. Lakon familia iha funu (sira sai oan kiak, inan-aman sai faluk), no balun tamba funu ida ne’e halo inan-aman sai kiak. Iha momentu ida ita URA, sira mos hanesan Foinsa’e sira seluk, iha direitu atu asesu ba Universitariu hanesan ho Foinsa’e sira seluk. Universidade-sira publiku ne’ebe estadu tau-osan ba, presija iha espasu hodi koloka Foinsa’e sira ne’e hodi apriende iha Universidade refere, ijemplu iha Universidade Nasional Timor-Lorosa’e (UNTL) ka fo espasu pre-kondisaun hodi kompete ba oportunidade kursu iha rai-liur;

4.KONKLUZAUN;

Hosi vizaun, prinsipiu ho prioridade hirak ne’ebe Taur Matan Ruak temi iha leten, konklui katak naturalmente, Foinsa’e mak Ai-horis no Fini ba futuru ninian. Atu garantia Ai-horis buras sai bo’ot no fo ai-han ba ema moris ninian. Nune ita tenki koidadu didiak, tenki kuda iha rai ida ne’ebe bokur, iha be’e mak nato’on ka adekuadu, kuda tuir iklima ka kuda iha iklima ida ne’ebe aserta. Se’e lae mak nia sei mate, hamosu enerjia ida ne’ebe dodok no hamosu hamlaha ba ema moris hodi ikus-mai halo ema senti moris la seguru, tauk ba moris no sai izoladu;

Hanesan Ai-horis ida, nune Foinsa’e sira presija iha enerjia ida ne’ebe konstruktivu. Atu konstroi Foinsa’e hanesan fini ba futuru nasaun ninian, nune tuir dever-sira estadu ninian iha Lei Inan ninian mak, estadu liuhosi Guvernu presija dezenvolve politik ida ne’ebe integradu ho programa estrateziku iha nivel kordenasaun para implementa politika refere. Maske realizasaun politika nasional ho programa estrateziku pertensi ba kompetensia Guvernu ninian. Prezidenti da Republika, tuir konstituisaun nudar simbolu ba unidade nasional, presija difini Foinsa’e hanesan elementu xave ba unidade nasional, integridade teritoriu no identidade nasional ninian. No tuir kompetensia Prezidenti da Republika rasik, iha papel atu garantia funsionamentu instituisaun estadu-sira ne’ebe tutela ba Foinsa’e atu funsiona ho regular. Viva Taur Matan Ruak, Vota ba Taur Matan Ruak signifika vota ba Futuru Nasaun Timor-Leste. Remata!

“………VOTA BA “TAUR MATAN RUAK” SIGNIFIKA VOTA BA PROSESU TRANZISAUN JERASIONAL IDA NE’EBE REALISTIKU, JUSTU NO SUSTENTABEL……”

1. TAUR MATAN RUAK: Vizaun konaba Foinsa’e Timor-Leste, 2012-217;

2. Aniceto Guro-Berteni Neves, Membru Ekipa Peskiza & Komunikasaun, iha Ekipa da Vitoria da TAUR MATAN RUAK, iha eleisaun Prezidensial periodu 2012-217, Marsu 17, 2012;