Minggu, 26 Februari 2012

Differensia entre ‘Servi Nain’ no ‘Ukun Nain’


Husi: JOSE " JOSH " TRINDADE

Termus rua ‘Servi Nain’, no ‘Ukun Nain’ iha differensia boot iha kontextu lideransa, liu-liu iha ita nia rain Timor Lorosa’e. Hau hakerek tuir hau nia observasaun pesoal no profesioanl kona asuntu ida ne’e.

Hau hakarak hare termu ‘Servi Nain’ husi anglo kultura Timor ninian. Hau hakarak dada ita nia atensaun ba lider tradisional Timoroan ninian, liuliu mak Liurai sira nia servisu. Hau hakarak husu pergunta ida. Liurai sira ne’e, ukun nain ka servi nain? Ninia resposta laos simples. Timoroan sira persija ke’e fila fali sira nia konseitu rasik hodi kompriende ida ne’e.

Iha sistema politika Timoroan nian rekonhese importansia hosi autoridade nu’udár fontes ba lejitimasaun politika iha poder nia sorin. Iha Timor nia konseitu lideransa, autoridade no poder sempre komprende hamutuk maibé iha separasaun ne’ebé klaru. Iha ne’e, autoridade mak inan/femininu no poder maka aman/maskulinu. Bainhira autoridade mak la iha ho poder ka poder mak la iha ho autoridade rezulta dizastre ba sosiedade. Atu hamoris harmónia iha sosiedade nia laran, autoridade no poder tenke halo verifikasaun no fó balansu (check & balance) ba malu. Ida ne’e signifika katak, Liurai forsa ho ninia poder politika, maibe nia la iha poder ritual. Nune’e mos dato forsa tebtebes iha area ritual, maibe politikalmente sira la forsa. Entaun entidade rua ne’e kompletu malu.

Estrutura politika tradisional, iha Dato (autoridade/poder ritual) ho naran ‘Liurai Tur Fatin’ ne’ebé fó orden ba ‘Liurai La’o Rai’ (poder/poder politika), liurai ne’ebé exekuta orden no halo ligasaun ho ema hosi liur. Iha kazu ida ne’e, Liurai Tur Fatin konsidera hanesan femininu ho autoridade ka Liurai Feto no Liurai La’o Rai konsidera hanesan maskulinu ho poder ka Liurai Mane. Ohin loron bainhira ema temi dehan ‘Liurai’, ida ne’e maioria refere ba Liurai Mane símbolu hosi politik na’in iha suku laran ida. Ema hotu konhese no hatene liurai ida ne’e tanba sira baibain halo ligasaun ba liur, tanba ne’e sira nia naran ema hotu hatene, maibé iha sira nia estrutura interna sira hakruk ba Liurai Tur Fatin (Dato).

Husi isplikasaun iha leten ita hare katak, Liurai ho ninia poder politika servi Dato (poder ritual) no ninia povu. Iha ne’e Liurai sira sai atan nebe as liu. Entaun sira hatene servi, hatene sai atan. Sira nia servisu mak konsidera hanesan atan, maibe sira laos atan (budak, slave). Liurai sira konsidera hanesan ema sira nebe matenek liu no sira nia servisu mak halo ligasaun ho ema husi rai liur no hare rai keta (balisa).

Maibe wainhira Portuguese sira tama ona iha Timor, sira muda strutura politika tradisional nebe iha ona hodi serve sira nia interese. Sira haforsa Liurai sira nia funsaun tradisional no halo Liurai sira forsa tebtebes ho Portuguesa sira ho kilat iha ninia kotuk. Iha Okasaun ne’e Portuguese sira haruka Liurai sira mak halo koleksaun imposto. Liurai sira mos simu rota ida husi Portuguese nudar simbol ida katak sira mak kaer ‘Ukun’. Iha ne’e Liurai sira nia funsaun muda ona husi ‘servi’ nudar atan sai fali ‘ukun’ nudar ema boot. Iha tempu hanesan, Portuguesa sira mos foti Liurai foun barak husi ema babain (commoner, orang biasa) nebe sira la kompriende konseitu ida ‘servi’, maibe sira hatene mak ‘ukun’ hodi servi kolonialista sira nia interese. Durante tempu Portuguese nia ‘Ukun’ sira adopta sistema ‘feudal’ no halo Liurai sira servisu ho konseitu feudal. Tamba ne’e mak ema barak agora sei akuza katak Timor iha sistema Feudal. Ida ne’e la los. Timor ninia sistema governasaun laos feudal, maibe Portuguese sira koko ukun rai Timor ho sistema feudal nebe eziste iha Eropeia neba.

Diferensia mak ne’e. Servi Nain hatene atende ninia povu nia necesidade, Ukun Nain hatene manda povu atu halo servisu ba sira. Ukun Nain senti sira maka importante liu (ema numeru 1) no Servi Nain hatene sira mak ikus liu. Ukun Nain servi interese ema liur (malae, ema estrangeiru) sira nia interese no Servi Nain servisu ba ninia povu. Ukun nain hatene mak ‘Manda’, Servi Nain hatene ‘fo ezemplu’. Ukun Nain gosta simu ‘Bondia, botarde’ husi povu, Servi Nain hatene fo liafuan sira ne’e ba ninia povu. Ukun Nain tur iha fatin nebe aas liu hotu ema seluk iha sorumutu ruma, Servi Nain hakarak tur kahur ho ema barak. Ukun Nain hatene koalia deit lahatene rana, Servi Nain hatene rona ema seluk.

Jesus mos se la sala dehan nune’e: “se o hakarak sai ema bo’ot, o tenke hatene oinsa atu sai ema ki’ik”

Reference
Fox. James J. (2008). Repaying the Debt to Maukiak: Reflections on Timor’s Cultural Traditionsand the Obligations of Citizenship in an Independent East Timor. In Democratic Governance in Timor Leste: Reconciling the Local and the National Eds David Mearns, CDU Press Darwin, Australia
Ospina, Sofia and Hohe, Tanja. (2001). Traditional Power Structure and the Community Empowerment and Local Governance Project. World Bank Report.

Tidak ada komentar:

Posting Komentar