Jumat, 25 Mei 2012

BANDEIRA PARTIDU CNRT OFISIALMENTE DADA SA’E IHA SUCU LAHANE OSIDENTAL

Dili; Iha loron Sabadu 26 Maio 2012, Partido Congreso Nasional da Rekonstrusaun de Timor Leste (CNRT) hala’o konsolidasaun iha Sucu Lahane Osidental Aldeia Ainitas-hun, hodi fo tomada de Pose ba Estrutura Partidu CNRT nian iha nivel NUREP no CELCOM. Iha konsolidasaun refere hahu uluk ho dada Bandeira Nasional Timor Leste no tuir kedas ho dada sa’e Bandeira Partidu CNRT nian nebe akompanha ho Hino Nasional no Hino Partidu nian.

Aktividade konsolidasaun hanesan aktividade regular Partidu CNRT nian nebe halo ona iha Teritorio Timor Laran tomak. Parte ida husi Konsolidasaun mak atu hametin Estrutura liu husi tomada de Pose no mos atu esklarese programa no visaun partidu nian hodi hatutan ba militantes, simpatizantes no povo tomak atu kompriende hodi hakat ba Eleisaun ho hanoin ida katak sira bele vota tuir programa, partidu no Lideransa ida nebe sira fiar.

Iha tomada de pose ida ne’e koordenador NUREP informa ba militantes no simpatizantes no Estrutura Partidu CNRT nian husi nivel Nasional no Distrital nebe marka prezensa, katak liu husi tomada de pose ida ne’e fiar metin katak Partidu CNRT sei hetan votus maioria absoluta iha Suku Lahane Osidental iha eleisaun Parlamentar.

“Hau Fiar katak liu husi tomada de pose ida ohin ne’e, sei lori partidu CNRT hodi hetan votus maioria absoluta iha Suku Lahane osidental” koordenador ne’e hateten.

Nia hatutan liu tan katak, husu ba inan aman, no maun alin sira husi CELCOM hotu nebe sei simu pose atu serbisu makas, hodi lori Partidu CNRT manan maioria absoluta iha Eleisaun Parlamentar ne’e. (JC)

Selasa, 06 Maret 2012

Dom Basilio do Nascimento: "Kampania Laiha, Laos Kandidatu PR"

SUARA TIMOR LOROSAE - Josefa Parada - Tersa, 06 Marsu 2012

DILI- Bispo Deoseze Baucau, Dom Basilio do Nascimento hatete Kandidatu Prezidente Republika periode 2012-2017, nebe la halo kampania laos kandidatura Prezidente, tamba nunka hatudu programa ba povu durante kampania.

“ Se kandidatu la halo kampania laos kandidatu, kandidatu sira mosu atu halo kampania depois povu mak hare hili ida nebe tuir povu nia hare ne’e, laos hare ida nebe promesa barak liu maibe ida nebe mak povu iha konfiansa,” dehan Dom basilio ba Jornalista Segunda (5/3) iha rezidensia Bispu Baucau Pantai Kelapa.

Igreja nia konfiansa tuir D. Basilio, igreja nia konfinsa liu Jesus Kristu, maibe Jesus Kristu la aprezenta aan hanesan kandidadu pois mak hare bainhira sira aprezenta aan mak ema sira husi igreja nian mos Hili.

Iha fatin seluk Komandante Operasaun PNTL, Superintendente Xefe Armando Monteiro hateten, desde inisiu Komando Jeral PNTL prepara unidade especial, sub unidade seguransa pessoal, prepara membru hamutuk 52 ba kandidatura sira, maibe ba kandidatura Taur Matan Ruak tanba iha lei organika mak fo prioridade hetan siguransa. Timotio Gusmão

CNRT lamenta morte de grande homem e fundador do país

 

Díli, 06 mar (Lusa) - O secretário-geral do Congresso da Reconstrução de Timor-Leste (CNRT), Dionísio Babo, lamentou hoje, em declarações à agência Lusa, a morte de Francisco Xavier do Amaral, primeiro Presidente timorense, que proclamou a independência em 1975.

"Nós lamentos muito. É um dos fundadores deste país", afirmou Dionísio Babo, contactado pela Lusa.

Segundo Dionísio Babo, Timor-Leste "perdeu um grande homem que deu a vida pelo país e que teve a coragem de proclamar a independência".

Francisco Xavier do Amaral morreu hoje em Díli, vítima de doença prolongada.

O primeiro chefe de Estado timorense, que era candidato às presidenciais do próximo dia 17 março, tinha sido internado a semana passada.

MSE.

Lusa/Fim

Jumat, 02 Maret 2012

TAUR MATAN RUAK: VIZAUN KONA-BA INTEGRIDADE REZIONAL &INTERNASIONAL


Taur Matan Ruak for President of TL 2012-2017 - Hato’o hosi:Aniceto Guro-Berteni Neves

“…Hau nia vizaun konaba Integridade rezional no Internasional mak ne’e haforsa Timor-Leste ninia partisipasaun iha organizasaun-sira mak ita adere tiha ona mak hanesan Organizasaun Nasoens Unidus (ONU), Comunidade Paises Lingua Portuguese (CPLP), hala’o nafatin esforsu ba Timor-Leste atu bele tama ba ASEAN, ho esforsus hametin lasu amizade ho paises sira seluk iha reziaun, nune mos kompri no-mos haruka kompri konvensoens ba komprimisiu sira mak ita halo ona hanesan faktus ho akordu sira mak ita asina tiha ona no kopera metin ho orgaun soverania seluk konaba faktus ho akordu sira tuir mai (Taur Matan Ruak)…..”

Taur Matan Ruak ninian vizaun konaba Integridade rezional no internasional ligadu ho pozisaun Estadu Timor-Leste iha area relasoens internasionais eh politika externa ninian. Taur Matan Ruak afirma katak Timor Leste tenke komesa hanoin katak ita nia perfil ka vantagens internasional laos depende ba politika relasoens internasional ida ne’ebe independente husi politika domestika. Tuir Taur Matan Ruak nia hanoin ita nia projesaun ba politika externa depende mos husi ita nia suksesu iha rai laran. Wainhira ita nia nasaun forte sei fasilita liu tan ita nian perfil internasional. Para ita nia relasoens ho rai seluk atu sai forte liu tan ita tenke foka liu ba rai laran. Komu ita hanesan nasaun kiik no em termus jeral seidauk iha pontus de vantagen barak viz a viz nasaun seluk, buat ne’ebe maka ita bele halo maka em vez de foka deit ba diplomasia externa ne’ebe maka hare liu ba relasoens entre estados, ita mos bele servisu liu tan iha areas diplomasia publika e diplomasia kultural.

Tuir Taur Matan Ruak katak Diplomasia publika ne’ebe maka forte sei fasilita ita atu bele halo relasaun direita ho populasaun husi rai seluk nian. Iha ne’e ita mos bele haruka liu tan ita nian akademikus sira atu bele estuda liu tan kona-ba asuntu ne’e. Timor-Leste iha vantage ida tamba ita iha kapital simbolika ne’ebeita bele explora. Ita bele aprezenta ita nia án nudar nasaun foun ida ne’ebe sai husi ístoria terus ne’ebe naruk eh oras ne’e hanesan exemplu ba demokrasia iha Asia. Sei iha kontextu ida ne’e, ita bele hare’e liu tan ba iha posibilidade ida atu ita bele forma Centru ba Estudo ida ne’ebe maka ita bele hanaran Centro Estudo Asiatico. Ninian objective maka atu fo liu tan oportunidade ba ita nian akademiku sira hodi aprende liu tan kona ba ASEAN no ita nia knar iha organizasaun nia laran, maibe’e mos atu konvida liu tan akademiku sira husi nasaun membros ASEAN nian atu mai no halo peskiza iha Timor-Leste. Ida ne’e hanesan dalan ida atu oinsa Timor-Leste bele hasae tan ninian vizibilidade diplomasia publika.

Emtermuz de politika externa, ita nia postura maka foka politika externa ida ne’ebe hanaran “politika insersaun logistika.Ita hare liu maka ba ita nia interesses ekonomiku si kontinua mantem postura ida que neutru. Hau hanoin iha asuntus tuir mai ne’ema ka importante tebes ba Timor Leste:

1. Atu hanoin klean liu tan kona-ba vantagen eh desvantagens ba ita atu sai membru ASEAN; Maske Taur Matan Ruak konkorda katak ita nia politika externa tenke hare’e liu ba Asia no dezenvolve karakter asiatiku ida, nia mos hanoin katak ita tenke pondera didiak ita nia adezaun ho kuidadu. Tuir Taur Matan Ruak, uluk nanain ita tenke hadia lai ita nia uma laran atu nune’e se ita sai membro karik mos ita pronto tiha ona. Liliu ho planos makas liu tan husi ASEAN rasik atu halo integrasaun ekonomika regional, ita mos tenke hanoin didiak ninian pontu positivus ou negativus ba ita nian rai laran rasik.

2. Taur Matan Ruak ninia preukupasaun mak ne’e: sera que abertura lalais liu sei kria fali problemas ekonomikus bo’ot liu? Entaun tuir Taur Matan Ruak,ita tenke hanoin kona-ba asuntu ne’e ho kalma no pondera ho didiak. Taur Matan Ruak mos konkorda katak diak liu ita nia politika agora maka husu roadmap ida ba tranzisaun ba ita nia adezaun;

Ita bele konkorda ho ASEAN hodi deadline ida ba ita nia adezaun ida ne’ebe neneik maibe bem planeada. Tuir Taur Matan Ruak oras ne’e ita iha dalan ida ne’ebe diak. Ho ita nia adesaun ba ARF (Asean Regional Forum) ne’ebe hari’i iha tinan 1994. Timor-Leste tama tiha ona plataforma regional ida ne’ebe ita bele hare’e ba ameasas seguransas eh koperasaun regional iha areas seguransa ho defesa. Agora ne’e dadauk ita mos bele adopta ona politika koperasaun defeza ida ne’ebe forte liu ho paises membru maske ida ne’e iha dezafiu oituan tamba politika defesa ASEAN seidauk define didiak parseiru komum ba nasaun membru. Politika nasional nasaun membru nian la hanesan. Iha ezemplu ida mak, nasaun ida idak nia resposta ba aumentu husi perfil ekonomiku ho defesa Xines nian la hanesan. Ida ne’e asuntu sira ne’ebe maka ita tenki tetu didiak. Mas em linha jeral, Taur Matan Ruak nian politika externa ida ne’ebe fo prioridade ba koperasaun Aziatika ida mak forte liu tan;’

Ita nia relasaun komersial ho nasaun seluk sei importante tebes; Taur Matan Ruak rekuinese katak ita tenke hare’e didiak ita nia relasaun ho nasaun sira ne’ebe sei fo benefisiu ba Timor-Leste. Hau hanoin komersiu area ida ne’ebe importante no ida ne’ebe bele hasai ita nia populasaun husi kiak ho mukit. Entaun iha ne’e ita tenke mantem nafatin ita nian koopersaun ho nasaun bo’ot sira iha reziaun ne’ebe loke án ba ita nia produtu. Iha ne’e ita iha vantazen tanba ita nia proximidade husi nasaun bo’ot hanesan Indonesia, China, India ho Australia sei iha nafatin exijensias ba materias primas ho produsaun agrikulturas nian;

1.1. Ita nia relasaun ho Indonesia sei sai importante nafatin;

Taur Matan Ruak dehan Timor-Leste ninia relasaun ho Indonezia kuaze kobre areas hotu (ekonomia, politika, edukasaun ho seluk tan). Maske uluk ita hanesan inimigo, maibeiha tinan 10 nia laran deit ita nia relasaun diak tebes eh nakonu ho amizade. Relasaun nudar vizinhu diak ne’e ita tenke kuidadu no haburas iha ambito prinsipiu respeitu mutua no nao-intervensaun. Iha kontextu ne’e importante mos ba Timor-Leste atu hari’i relasaun ida ne’ebe diak ho forsa seguransa Indonesia nian. Koperasaun ne`e importante iha futuru hodi kontra amiasa non konvensional ne’ebe mak sempre mosu no atravesa linha fronteira nasaun rai rua ne`e;

Amiasa non konvensional ne’ebe mak rai rua ne`e hasoru hanesan terorismu, krimi organizadu hanesan fa’an droga, prostitusaun, fase osan, peska illegal, trafiku humanu no hatama kilat illegal. Amiasa non konvensional ne`e sei estraga instabilidade nasaun nian no atu kombate problema hirak ne`e tenki kria servisu integradu ho entidade hotu no kria mos koperasaun entre Forsa Defesa Timor-Leste no Forsa Defesa Indonezia;

Koperasaun ne`e liu husi troka informasoes entre intelijensia sobre krimi ne’ebe mak sempre mosu iha fronteira nasaun rua nian. Halo patroliamentu hamutuk iha area fronteira ne’ebe mak sai risku bo`ot ba krimi organizadu hanesan hatama kilat illegal, hatama ai moruk atu hanesan droga no trafiku humanu.Koperasaun ne’ebe mak halo entre Falintil-FDTL no TNI ne`e rasik iha parte ida kria ona estabelidade iha linha fronteira nasaun rua ne`e nian. Iha sorin seluk hametin relasaun entre forsa F-FDTL no TNI. Depois iha sorin seluk koperasaun no treinamentu ne`e mos hasae ona kapasidade forsa rua ne`e atu sai forsa professional ne’ebe forte atu hasoru amiasa ruma iha futuru;

1. Australia mos hanesan nasaun parseiro ida ne’ebe importante ba ita;Tuir Taur Matan Ruak, Australia sei kontinua sai ita nia parseiru no belun. Ita sei kontinua nafatin aumenta ita nia koperasaun iha area seguransa, imigrasaun, edukasaun no komersiu. Iha parte edukasaun iha Timor oan barak maka ba ona eskola iha Australia. Taur Matan Ruak mos hein se’e itabele aumenta tan koperasaun iha treinamentu espesifiku ba Foinsa’e sira hodi bele ba no apriende teknikas vokasionais. Em jeral ita nia relasaun oras ne’e ho Australia forte. Relasaun forte tamba involve diskusaun frankas kona-ba intereses nasionais maibe la hakanek amizade. Iha neba ita hotu mos suporta no soliedariede makas husi sosiedade Australiana. Ita mos sai belun hanesan nasoens iha rejiaun ne’ebe fiar metin ba demokrasia no estado de direito;

2. Relasaun rai liur ida maka sei kontinua nafatin sai hanesan asuntu importante maka kona-ba ita nia relasion ho países CPLP sira. Taur Matan Ruak dehan katak nia fiar parte esensial husi diplomasia moderna maka diplomasi cultural no publika”. Nune’e Taur Matan Ruak hanoin katak relasoens fraternais ne’ebe maka ita iha ho Portugal ho membru CPLP sira seluk ne’e hanesan relasoens ne’ebe tenke haburas no halo didiak. Ita nia relasoen ho sira ne’e to ona iha (esfera) populasaun. Liu tiha ona politika entre estado deit;

Iha passa dunasaun sira ne’e barak mak iha difikuldades internas oi-oin maibe kontinua fo suporta ba ita nia kauza. Sira nia suporta ne’e hatudu tiha ona valor fraternal nian ne’ebe folin liu fali meramente relasoens internasionais ne’ebe bazea ba intereses komum.Dala barak liu ekonomikas no seguransa.Entaun, ita sei kontinua nafatin manten lasus forte ne’e ita iha ona. Tuir mai ba ita nian intereses ekonomiku, membrus CPLP mos kompostu husi países sira ne’ebe maka iha poder ekonomiku bo’ot liu iha sira nia regioens hanesan Brazil ho Angola. Ita bele hetan vantagens barak liu iha future liu husi koperasaun ne’ebe diak ho sira. Remata!

VIZAUN KONABA SISTEMA EKONOMIA NASIONAL


Taur Matan Ruak for President of TL 2012-2017 - Hato’o hosi: Aniceto Guro-Berteni Neves

“…Hau nia vizaun konaba Sistema Ekonomia Nasional mak harii no dezenvolve ekonomiku ida ne’ebe mak koerenti no sustentabel. Atu atinji hau nia vizaun ida ne’e, hau nia prioridade mak investimentu iha rekursu umanu. Tamba ba hau, rekursu umanu (ema) sai fator determinante ba ekonomia nasional…” (esklarese Taur Matan Ruak konaba ninia Vizaun).

Taur Matan Ruak nudar kandidatu ida iha eleisaun prezidensial ba periodu 2012-2017. Atu atijin vizaun ba sistem ekonomia nasional iha leten, Taur Matan Ruak esklarese katak prioridade bo’ot liu hosi sistema ekonomia nasional mak investimentu iha rekursu umanu (ita nia ema). Ita tenke hadiak oportunidade atu nune’e ita nia ema sira iha nafatin asesu ba edukasaun ho kapasitasaun. Iha kontextu ne’ebe hanesan ba ekonomia ida ne’ebe diak ita tenke investe liu tan iha eskola hirak publika. So investimentu iha ita nia ema rasik maka itabele hadia ita nia ekonomia, hasae produtividade no iha ekonomia ida nebe’e sustentavel.

Ita nia prioridade hirak ekonomika ninian seluk maka atu fasilita integrasaun ekonomia nasional ida ne’ebe infra-estrutura sai xave. Estrada tenki sai asesivel ba ema hotu ho kualidade ne’ebe di’ak. Ne’e sai hanesan parte ida hosi Taur Matan Ruak ninian mandatu atu bolu nafatin Governu nia atensaun kona ba seitor infra-estrutura, liliu estrada, be’e mos no enerjia (ahi). Estrada ne’ebe povu no ita hotu preukupa iha Timor-Leste mak estrada rural, ne’ebe bele fasilita atividade ekonomia rai laran, no-mos integrasaun nasional.Taur Matan Ruak senti halo analiza ida hodi konfirma katak Timor-Leste ninia problema ida iha seitor ekonomia nasional maktentasaun atu gasta osan ho nivel bo’ot los. Tamba ne’e tenke iha prinsipiu atu gasta nafatin ho nivel ida ne’ebe ajuda ita mantein nafatin politika fiskal ida ne’ebe di’ak, no-mos atu kontrola inflasaun ekonomia. Nasaun barak iha mundu ne’e sofre hosi problema hirak ne’e, tamba iha tendensia atu gasta osan bo’ot wainhira rendimentu petroleu maka’as, no enfrenta dezafiu atu mantein nafatin nivel gastus.

Wainhira Governu gasta osan bo’ot hosi seitor petroleu mak sei kria inflasaun, hamate kapasidade seitor seluk ninia abilidade atu kompete. Ida ne’e iha terminolojia ekonomia rekursu naturais nian bolu “Moras Olanda”.Inflasaun ne’e mós sei afeta liu tan ba povu kiak sira ne’ebe iha rendimentu kiik. Povu kiik sira nia vida lor-loron nian sei aumenta ba problema hirak hanesan malnu-trisaun, saude grave no seluktan sei aumenta grave tamba sira la iha poder de kompra. Politika ekonomika ida ne’ebe la kuidadu ho problema hirak ne’e maka sei hasae liu tan deit numeru kiak iha rai laran.Konaba prioridade segundu mak investimentu iha seitor publiku. Taur Matan Ruak hatete katak investimentu iha seitor publiku sai xave iha kontextu ekonomia Timor-Leste nian agora no ba futuru. Iha istoria esperiensia nasaun terseiru mundu sira nian, nasaun sira enfrenta problema ho seitor privadu. Tamba ne’e seitor publiku deit mak iha kapasidade atu halo investimentu bo’ot. Maibe investimentu publiku tenki estratejiku no seletivu ba seitor produtivu sira. Durante’e ne’e, ita nian governu hare’e liu ba importasaun ai-han hosi rai liur eh liuliu hosi Indonezia. Sira iha hanoin katak ita sei aproveita importasaun ne’ebe ita nian adopsaun eh uzu osan dolar amerikanu (USD) fasilita, hodi bele dezenvolve rai ne’e. Sira nia hanoin ne’e tamba se’e ita iha kambiu ida ne’ebe ás fo mos vantajen komparativu.

Entaun tamba sa mak ita tenke produz. Taur Matan Ruak ninia hanoin la hanesan ho ida ne’e. Taur Matan Ruak ninia hanoin mak katak la iha nasaun iha mundu ne’e maka konsegue importa hodi hasai nia án husi kiak. Ita tenke foka ba produsaun ne’ebe sei fo uza domestiku naton eh depois ita bele exporta ba rai liur.

Ba kontestu hirak ne’e Taur Matan Ruak hamosu perguntas ida nune’e, se’e ita bele aumenta produsaun, kondisaun saida mak ita tenki kria? Taur Matan Ruak hateten katak Se’e ita hare’e experiensia husi nasaun barak, hatudu nasaun sira hotu ne’ebe maka óras ne’e riku no nasaun kapitalista bo’ot sira mos adopta meius protesionista oi-oin. Ida ne’e inklui mos experiensia husi nasaun avansadu sira hanesan Alemanha, Reinu Unidu, Japao, Koreia no Estados Unidus rasik. Nune’e tuir Taur Matan Ruak katak, maske la hanoin katak nasaun tenke adopta meius protesionista total mos, hanoin Timor-Leste mos bele hari’i dalan ruma hodi hari’i no haforsa ita nian produsaun lokal hodi bele prepara ba kompetisaun iha exportasaun. Ita labele loke deit ba importasaun no la loke dalan ba exportasaun. Ita tenke hanoin uluk ba uma laran antes que ita hanoin atu kompete iha liur, dehan Taur Matan Ruak. Ida ne’e mos sei fo karakter uniku ida ba ita nian politika ekonomika rasik ne’ebe iha abut husi ita nian realidade sosio-ekonomiku. Timor-Leste, oras ne’e monta politika ekonomika ne’ebe la refleta ba ita nian kondisoens ekonomikaeh kapasidade institusionais.

Hare’e ba ístoria, iha ezemplu husi países Sul Americano sira kona-ba oinsa sira halo protesaun total ba sira nia ekonomia hodi nune’e sira prepara án ba industrializasaun ne’ebe sei lori sira ba exportasaun durante tinan 1960 to’o1970. Ideia ne’e mai husi Raul Prebisch, ekonomista Argentino ida, ho nia maluk sira husi Nasoens Unidas nian Komisaun ba Ekonomia iha Amerika Latina ho Caribé (CEPAL) sira. Sira implementa duni ISI (Import Substitution Industrialization) ne’ebe la ho suksesu no iha rezultadu ekonomiku ne’ebe la dun diak. Sistema ne’e la lao tanba:

1. Maske sira harii bareira ekonomika iha kompanhia husi rai liur barak maka hari’i sira nian kompanhia “oan” eh sira hakat liu bareira imposto ne’ebe iha;

2. Kompanhia nasional sira barak maka hetan subsidiu husi governu entaun sira, inklui kompanhia husi rai liur ne’ebe hari’i uza ema rai laran mos hetan benefisiu bo’ot no nune fo todan liu tan ba kofre governu nian.

3. Tamba prosesu protesaun iha momentu neba jere barak liu husi governu entaun hasa’e liu tan nivel korupsaun. Sistema tender no subsidu ba business hametin liu tan sentralizasaun ba burokrasia;

Saida mak Taur Matan Ruak ninian hanoin ba experiensia ne’e mak sera que Taur Matan Ruak hanoin katak protesaun ne’e dalan diak ida, Taur Matan Ruak enfrenta polemika ida kataknia la konkorda ho ekonomia aberta total maibe mos la aseita protesaun total. Ba ne’e Taur Matan Ruak hanoin katak em vezde fiar totalmente entre merkadu livre ka protesaun, ita bele hili dalan klaran. Hau hanoin iha areas xave sira ne’ebe maka iha importansia ba vida no seguransa nasaun nian ne’e ita bele impoin ninia tarifa. Iha kontextu ida ne’e ita mos bele halo protesaun ba ita nian areas sira ne’ebe maka iha relasaun ho ita nian seguransa nasional. Taur Matan Ruak fo ijemplu husi rai liur avansadu mak hanesan Europa hari’i no halo protesaun ba Airbus em vezde loke merkadu deit ba Boeing. Israel so foin agora maka hanoin atu halo ninian emprezas iha areas militares nian sai hanesan areas semi-privada. Ne’e exemplu husi ema rai ekonomikamente avansadu nian. Agora iha Timor-Leste, ita nian areas ne’ebe maka ita tenke halo protesaun seletiva ba maka saida? Taur Matan Ruak foti agrikultura ho industrias emergentes. Ba areas rua ne’e ita adopta meius protektivu ida atu nune’e ita bele enkoraja produsaun no halo ita nian area ne’e sai forte liu tan. Kona ba agrikultura ita bele tau impostu ba importasaun ai-han nune fo insentivu ba produtor lokal bele servisu no produz barak liu tan. Ida ne’e mos bele hanesan dalan ida ba dezenvolvimentu rural. Se’e lae ita nian prosesu dezenvolvimentu iha tendensia ba buat ne’ebe maka ekonomista sira bolu “urban bias” ka hili liu maka dezenvolvimentu urbanu tamba iha neba maka poder ekonomiku ho politiku konsentra entaun haluha tiha areas rurais.

Taur Matan Ruak hanoin ai-han hanesan xave ba buat hotu. Ai-han hanesan xave ba dezenvolvimentu ekonomiku no mos seguransa. Tamba, tuir Taur Matan Ruak produsaun agrikola sei bele loke dalan ba kria empregu no hanesan fontes husi rendimentu ba ita nia povu. Em termus da seguransa, falta de ai-han dala barak ona sai hanesan razaun ba konflitu eh guerra sivil. Falta de produsaun iha nasaun laran maka bele rezulta iha sasan folin no folin ai-han sae. Ne’e rezulta iha krises barak, ne’ebe kria mos konflitu barak to’o estadu lakon kontrolo no bele lori ba situasaun hanesan estadu falhadu. Nune’e, Taur Matan Ruak iha vizaun katak iha futuru Timor Leste sei:

1. La iha hamlaha no inseguransa alimentar;

2. Diversifika fontes rendimentu no sei la dependende deit ba Gas ho mina rai (oras ne’e ita depende 90%);

3. Ita nian agrikultores sira bele iha aksesu ba teknologia ho treinamentu ne’ebe naton ba servisu iha agrikultura;

4. Ita nian Foinsa’e sira bele hare ona insentivu no hakarak partisipa tan iha produsaun ai-han;

5. La depende ona ba importasaun aihan hosi rai-liur;

6. Hahan folin sei tun no povu sira sei han diak. Ho hahan nebe’e diversikada eh nakonu ho proteinas ba isin;

Kona-ba industrias emergentes, ita presiza identifika areas ba industrias nebe’e maka foin mosu eh estado bele fo suporta hodi bele dezenvolve areas hirak ne’e. Ita bele fo subsidiu ka vantagens ekonomikas sira seluk ba industrias foun iha rai laran. Ida ne’e iha ligasaun ida ne’ebe forte ho ita nian seitor privadu no makro-industrias sira. Ita enkoraja ita nia seitor privadu iha sira nia knar ba dezenvolvimentu husi industrias. Iha ne’ebe sira hahu uluk husi mikro. Ba ekonomia ida ne’ebe diak no reduzaun ba pobreza ida ne’ebe efikaz, Taur Matan Ruak fiar katak iha futuru ita tenke iha seitor privadu ida ne’ebe forte eh la depende deit ba governu nian projetu-sira. Mas ba ida ne’e Estado mos tenke hanoin hodi kria kondisaun ida ne’ebe bele aumenta tan sira nian kapasidade;

Oras ne’e ita nian seitor privadu depende deit ba projectu husi governu. La iha seitor privadu ida maka hanoin rasik hodi re-investe ninian kapital iha industria ruma ne’ebe bele fo servisu ba ema barak liu tan. Iha ne’e ita mos bele komesa dadaun ho mikro industrias ba industrias emergentes. Ita bele dadauk ona koko halo produsaun rasik ba be’e, sabaun, no mina hodi han rasik. Areas industrias ne’e nudar area ne’ebe krusial tamba atu hakat ba ekonomia moderna, depende ba seitor agrikola deit mos sei fo desvantagen ba ita nian dezenvolvimentu iha longo prazu. Ho ida ne’e, Taur Matan Ruak iha ninia vizaun ida katak ho neneik depois de melhoramentu ba área agrikola, eh liu husi kapasitasaun ba ita nian mikro industrias ita mós bele hanoin oinsa bele tama ba faze industrializasaun iha nível teknologia ida ne’ebe sei bo’ot liu iha futuru oin mai. Remata!

XANANA GUSMAO: "PARTIDU CNRT IHA POVO TIMOR LESTE NIA FUAN NO NIA HANOIN"


Dili. Partido Congresu Nasional Rekonstrusaun de Timor Leste (CNRT) halao konsolidasaun no Reajustamentu Strutura Partidu CNRT nian iha Suco Farol, Distritu Dili iha loron Sabadu, 03 de Marsu 2012, nebe lidera husi Presidente Partidu CNRT Kayrala Xanana Gusmao.

Partidu CNRT nebe lidera husi Presidente Partidu Kayrala Xanana Gusmao, halao konsolidasaun no Reajustamentu partidu CNRT nian iha Suco Farol, Sabadu, 03 de Marsu 2012. Perante Militantes no Simpatizantes sira Presidente Partidu CNRT Kayrala Xanana Gusmao hateten katak "Partidu CNRT diferente ho partidu seluk, tamba ita CNRT laos iha povo nia leet, maibe iha povo nia hanoin, no iha povo  nia fuan, loron no kalan. Partidu CNRT tenke sai partidu nebe hanorin dame partidu nebe hanorin domin ba povo tomak, atu hadomi rai ida ne'e para lori dezenvolve ita nia rai. Ita tenke hatudu ba mundu no ba rai seluk katak ita mos bele, tan hodi Timor oan nebe matenek ida ne'e mak ohin loron ita bele hetan ukun rasik an, nia haktuir"

Iha biban ida ne'e, Presidente Partidu CNRT mos husu ba nia militantes no simpatizantes sira atu tur hamutuk no labele simu provokasaun. "Agora dadaun ita iha hela Periode Kampanha Presidensial nian, kandidatus sira lao hela haleu Distritu. Nudar Presidente Partidu hau husu ba imi tomak atu tur hakmatek, labele simu provokasaun oin-oin nebe mosu, tamba ita duni mak tenke hatudu dame, domin ba povu tomak, tamba povu ida ne'e lakohi ona violensia, nia hatutan".

Iha aktividade konsolidasaun ida ne'e, Presidente Partidu CNRT mos fo tomada de pose ba Strutura NUREP to'o CELCOM hamutuk ema nain 121. Ba estrutura nebe simu pose, Presidente Partidu hateten katak "Imi simu pose laos atu halo serbisu foun ruma ka seluk ruma. maibe atu legitima deit serbisu no esforsus hotu nebe imi halo tiha ona iha imi nia NUREP no CELCOM idak-idak nia laran".

Partisipa iha Konsolidasaun ida ne'e mak Strutura CPN, KP-CNRT, Presidente OJP ho nia Estrutura, Presidente OMP ho nia estrutura, inklui membro do Governu no Parlamentu sira Partidu CNRT nian tomak. (JC)

Kamis, 01 Maret 2012

Hanorin ‘Língua materna’: Benção ka Maldição (II)

II Parte
Aplikasaun Lian-inan iha Ensino básico
1 - Iha assunto Lian-Inan, sá-ida ita bele haré, iha ita nia sosiedade laran, maka, ema balun buka jera konfuzaun iha ema barak nia ulun. Problema fundamental maka: hanorin lian-inan ka hanorin ho lian-inan.
(Ha’u afirma katak ema balun buka jera/hamosu/kria konfuzaun iha ema seluk nia ulun, tamba sira hatene hela kona ba assunto ida né; maibé, atu hatudu sira nia matenek, sira buka dalan nebé, sira hanoin, foti sira nia naran bá ás liu no foti sira nia futar oin ba nabilan nebé hakta’uk ema hotu, iha público... hodi hakilar, hodi buka impede de forma violenta debate democrático ida! Tuir psicologia, ema ida nia comportamento iha público, bele hatudu ninia carácter no mós bele hatudu ninia comportamento loro-loron iha uma-laran! Liu-liu hatudu, ninia estado mental - saudável ka moras, konfuzu no fechado ka klaro no aberto!)
Ema barak mós komesa hanoin katak sei hanorin Lian-inan, husi pré-escolar to’o Universidade (!?!?!). Hanoin ida ke subjectivo liu!!! Tan né, balun husu: ‘prioridade iha nebé? Prioridade atu hanorin lian português ka atu hanorin fali Lian-Inan’?
Ema sira nebé husu hanesan né, sira hanoin katak mestres sei sira hanorin Lian-inan hotu-hotu, nebé ita iha, iha eskolas tomak iha ita nia Rai Doben laran! Hanoin ida, ita bele temi, melodramático oitoan!
2 - Balun fali, temi oportunidade igual, conceito ida nebé furak no ita hotu gosta atu aplika. Sira defende ‘oportunidade igual’ ba ema hotu-hotu, katak se iha fatin balun hahú hanorin ho tetum, hotu-hotu tenki hanorin ho tetum, katak mós se iha klasse ida, balun hahú ona português, hotu-hotu tenki hahú ho português.
Maibé, ita buka took hanoin hamutuk kona ba sentido ba liafuan ‘oportunidade igual’ ba labarik/estudantes sira! Iha tinan kotu-kotuk, ha’u rasik mós hanoin katak, labarik sira la bá escola, labarik sira desiste/la kontinua escola, tamba ‘problemas económicos’ família nian – inan-aman sira la iha kbit atu haruka oan sira bá escola (desigualdade de oportunidades)! Maibé, depois de hasai tiha política gratuitidade ba labarik hotu-hotu atu, obrigatoriamente, ba escola durante tinan 9, sei akontese nafatin: iha desistência barak nafatin, liu tiha tinan 4/5 labarik barak seidauk bele lê ho diak, no bele hakerek, seidauk bele konta ho diak, no bele halo konta.
Bain-hira ema temi kona ba violência doméstica, hotu-hotu ka’et ba ‘mentalidade’, ‘tradisaun’... no hasai discursos mesak kapaz kona ba ‘barlake’, hodi dehan katak, tradisionalmente, feto la iha folin. Maibé, kona ba fenómeno nebé relasiona ho labarik sira, ita haluha tiha katak, iha fatin barak, inan-aman sira (agricultor/camponês) bain-hira sira haré katak sira haruka oan sira ba escola, maibé se la aproveita buat ida.... diak liu, sira hela iha uma atu ajuda – mane-oan sira, iha to’os ka natar ka hein karau ka bibi, labarik feto sira hodi ajuda inan, te’in, hili ai, kuru bé, dasa uma laran.
Tan né, ita tenki haré ona ba aspektu importante ida né: oportunidade nebé hanesan atu alunus sira bele RONA-KOMPRIENDE-ASSIMILA-ABSORVE matérias ka assuntos nebé professores/mestres sira FÓ-HANORIN-KO’ALIA ka HATETEN- TRANSMITE... ba kosok-oan sira! Sé iha fatin balun, alunus sira bele komesa lê, iha tinan rua nia laran, ita labele permite katak, iha fatin seluk, alunus sira seidauk hatene lê iha tinan hat nia laran. Iha né, mak ita temi ho propriedade (= ho sentido nebé lós) ‘tenki fó oportunidade nebé igual ba alunos sira hotu’... iha Literasia: atu hatene lê, atu hatene hakerek, no iha Numerasia: atu hatene konta no halo konta... iha tempo no kondisoens hanesan. ‘Kondisoens hanesan’, né relasionadu ba kosok-oan sira, oin-sá sira mós bele aprende ho diak.
3 - Nuné, hodi kompriende katak Lia-Inan sai deit nudar meio ka veíkulu/instrumentu atu hanorin, (ho liafuan seluk : Hanorin ho Lian-inan), ita passa ba kestoens nebé ka’et ba ponto ida né:
- hanorin sé
- hanorin sá-ida
- tamba sá
- iha nebé
- sé maka hanorin
- hanorin oin-sá
a) Warik-oan sira tama eskola ho tinan 5, tinan 6! Iha fatin barak, sira la hatene tétum. Loro-loron, ema hotu-hotu ko’alia deit mak sira nia Lian rasik. Sira hatene ona sasán barak nebé hale’u sira, tamba inan-aman sira temi, tamba sira haré, sira kaer... LABARIK SIRA NÉ FOIN ATU HAHÚ ... aprende!
Hanorin sé? Hanorin labarik sira nebé foin tama escola!
b) Hanorin sá-ida? Tamba foin mak labarik sira tama eskola, sira hasoru buat foun: hahú fonética, hodi lori sira ba hatene lê, no neineik buka hakerek letra ida-idak no liafuan simples no badak ruma. Iha faze ida né, labarik sira assimila diak liu, kuando lian nebé sira rona bele liga ho buat nebé sira hatene... ho sira nia lian rasik. Nuné mós, iha numerasia, sira hahú konta no, neineik aprende halo konta. Labarik sira bele assimila lalais liu, bain-hira sira simu buat foun sira né, ho sira nia lian rasik.
c) Tamba sá, maka tenki hanorin ho lian-inan? Né la ós perde tempo? Bain-hira ita temi ‘perde tempo’, sé maka lakon tempo né?
Se la uza lian-inan, professores sira perde tempo tomak, hodi traduz sá-ida mak sira lê ba alunos sira, husi TETUM ba LIAN-INAN. Tamba sá? Iha razaun rua: ida, se professor la traduz, alunus sira tur rona deit, sai passivo liu, sira nia kakutak la la’o; kuandu professor traduz ona, alunus sira fó atensaun ba aula, akompanha ho diak sá-ida mak sira rona, tamba kompriende.
Se ita obriga professores sira atu ko’alia no hanorin deit ho tetum, alunos sira mak sei lakon tempu naruk (tinan 4 ka 5 tan) atu bele lê no hakerek ho diak.
d) Hanorin iha nebé? Iha fatin sira nebé, kosok-oan sira uza deit sira nia Lian-inan, iha sira nia moris loro-loron. Ita bele dehan: maibé, iha fatin balun, labarik sira ko’alia mós tétum. Pois, ba labarik sira né, uza ona tétum!
Iha né, ita hasoru dilema kona ba: oportunidade igual! Ou hanorin hotu ho tetum ou hanorin hotu ho lian-inan. Se hanorin hotu ho tétum, sira nebé uza deit lian-inan hetan: desigualdade boot iha oportunidades! Sira sei la aprende ho diak, sei atrasa kompara ho sira seluk, sei passivo iha aulas no sei desiste. Ida né mak ita hakarak? Ka, ita hakarak fó ‘oportunidades nebé hanesan’ atu labarik sira aprende, bain-hira sira hahú eskola?
Objectivo Estado nian maka sa-ida? Iha médio prazo, labarik hotu-hotu, iha Timor-Leste laran tomak, tenki hetan 9 anos de escolaridade!!!
e) Sé mak hanorin? Claro, professores sira! Professores balun dehan katak “se ami, ‘makasae’, transfere ba Laklúbar, ami tenki aprende fali ‘idaté’, atu hanorin ho ‘idaté’?” Hanoin nuné, hanoin la lós; sé maka hanoin nuné, nia iha kedas ona ‘asumpsi’ katak, iha Laklúbar mestre la iha kedas, iha Laklúbar ‘buta uruf’ hotu ona! Ou, sira tau problema hanesan né: “ami, ‘makasae’, hatene hotu tetum, transfere ba Laklúbar, ami nia oan sira tenki aprende ho ‘idaté’?” Iha né mós, ita hetan ‘asumpsi’ ida seluk: iha Laklúbar, la iha kedas ona ema no labarik sira nebé hatene ‘tetum’!!!
Atu hanorin ho Lian-inan, ita lalika importa professores husi rai seluk!
f) Hanorin oin-sá? Tamba ita hakarak ita nia sistema ensino/sistema hanorin centralizado ba aluno, katak alunu mak sai nudar ita nia fokus, nudar centro ba ita nia actividades hanorin, alunus nia kbit atu assimila/absorve mak muda ita nia metodologia pedagógica.
Iha tinan dahuluk, transmissão fonética ho contagem, husi professores, tenki ho lian nebé alunus/warik-oan sira simu kedas/fasilmente – iha Literasia no Numerasia.
Iha tinan daruak, alunus sira iha ona kbiit boot atu hakerek no lê liafuan sira, ligado ho sá-ida mak sira haré loro-loron, ko’alia loro-loron. Nuné mós, sira komesa ona operasoens matemáticas ho soma, ho subtracção... Iha né, bele mós ona hahú ho lian tetum balun...
Iha tinan datoluk, tetum sai intensivo liu tan, nudar passagem ona husi lian-inan, iha literasia no numeracia. Sira iha kbiit boot liu ona atu lê frases... ho tetum.
Iha tinan dahat, tétum deit ona; iha tinan dalima, hahú daudauk ho português!
Ho explicação ida né, ha’u sinti, maluk balun sei dehan: Lakon tempo! Ha’u husu fila: Professores mak lakon sira nia tempo? Estado selu hela sira atu hanorin! Alunus mak lakon tempo? Ita tenki HUSIK tiha método halo Estatística kona ba ‘alunos hira mak tama eskola’, ‘alunos hira mak passa’! Ita TENKI comesa haré ba método foun ida nebé fó atenção ba ‘alunos sira kompleta tinan 9 eskola, ho diak ka lae’!
4 - Maluk balun bele dehan katak, iha Rai barak, ukun-an kleur ona, foin mak sira hahú, né duni, diak liu ita husik ba tinan sanulu ka tinan ruanulu tan, mak bele hanoin ida né! Pelo contrário - Iha tinan 2010, Governo hala’o ona Censos! Iha ona 2011, Governo fahe ba sukos hotu-hotu, resultado censos ba Nação tomak no suku ida-idak nian! Kona ba população Timor-Leste nia uza ka ko’alia Lian sá-ida, iha Censos hatudu momós ida né!
Censos mós valida tebe-tebes programa ‘hanorin ho Lian-inan’ – projecto né moris iha 2010, tamba ita tenki tau matan ba aspectos hotu-hotu, nebé relacionados ho Educação. Programa ida né haré ba educação ba labarik sira, nebé foin atu tama escola. Agora, mak tempo nebé oportuno atu hahú programa ida né. To’o bain-hira? Tempo mak sei fó sai, katak bain-hira, povo tomak ho sira oan sira tomak koalia ona tetum (nebé lós), programa kala sei pára! AGORA mak TEMPO LÓS atu HAHÙ!
5 – Kona bia Lian-inan hotu-hotu, Estado mós tenki tau matan, hodi labele lakon deit, hanesan iha rai selu-seluk. Ha’u halo apelo ba ema hotu-hotu nebé iha vontade no tempo, atu hakerek Timor nia lisan, nia lendas, nia histórias, ho ita nia Lian-Inan ida-idak, hodi hariku no hametin ita nia IDENTIDADE CULTURAL! Lae, ita nia idantidade kultural mak ‘Tebe’, ‘Dahur’ – no buat rua né mós komesa atu lakon ona! Lae mósi, ita nia identidade mak hatudu deit katak ‘Tais husi Suai’ la hanesan ho ‘Tais husi Oekusi?’, ‘Tais husi Manatuto’ la hanesan ho ‘Tais husi Los Pala’.
Dia 21 de Fevereiro – Loron Internacional ba Lian-Inan! Ha’u la husu ‘workshop’ ka ‘konferensia’ ka cerimónia ruma – ha’u husu deit ba Timoroan ida-idak, iha loron ida né, tamba ema hotu-hotu ohin loron ‘sibuk’ tebes, fó netik segundo/detik oan ida atu hanoin, ho nia Lian-Inan rasik, no ko’alia ba Matebian no Bei-Ala sira hodi tulun ita:
- hametin tolerância no domi
- hametin estabilidade no dame
Iha TINAN 2012, nebé sei nakonu ho actividades oi-oin!

Kay Rala

Publikado iha Forum Haksesuk

Hanorin ‘Língua materna’: Benção ka Maldição (I)

Resposta husi: Kay Rala *
I parte
Lolós, ha’u nia resposta nia título mak: subjectivismo ka ignorância?
Tan sá? Tamba Pe. Martinho la ko’alia kona ba assunto ‘Língua materna ninia aplikasaun’! Ko’alia seluk fali, ko’alia bobar fali, ko’alia fali kona ba conceito ‘língua científica’ no ‘ciência linguística’.
Né katak, Pe. Martinho la hatene buat ida kona ba Aplikasaun Lían Inan – né, ita temi iha psicologia, katak ‘ignorância ba matéria ida né’. Iha ai-laran, iha ami nia debates kona ba Ciência da Guerra, ami dehan ba malu nuné: ‘quem não sabe da matéria, não tem direito a palavra’, katak, ‘sé mak la hatene didiak assunto ida, lalika ko’alia’. Tan sá? Tamba problema la ós ona nia kria konfuzaun boot ba nia-an rasik, maibé liuliu nia konfunde ema seluk.
Tamba ko’alia arbiru, iha parte nebé Pe. Martinho temi kona ‘ciência linguística’, iha pontos HAT nia laran, iha mós psicologia, ita temi ‘subjectivismo’ – katak, la iha objectividade de análise ba assunto né! Iha ‘ciência linguística’ ha’u nian (nudar conhecimento linguístico), ha’u mós bele dehan: ‘salah tempat, dong!’ ka ‘omong sembarangan, deh!’
Tamba sá mak ha’u dehan né hotu? Tamba, lolós Pe. Martinho buka hatene uluk responde ba nia pergunta rasik: ‘Ha’u nia pergunta iha fundo mak né: proposta no projecto ba língua materna’... mak sa-ida?
1 – ‘Torre Babel’
Komparasaun ‘torre Babel’, komparasaun desgrasada tebes ida! Tan sá? Tamba, intelectual no socialmente, ita hotu moris hela iha módulo Torre de Babel... loro-loron!!!
Iha Parlamento rasik, ita bele rona Tetum, ‘bahasa’, ‘pretuguês’, no ‘inggris’! Iha SD, SMP, SMA (alunos barak no inan-aman sira, liuliu iha foho, seidauk hatene dehan pré-primária, primária, pre-secundária ka secundária), iha Universidades ka Instituições Ensino Superior nian, ita koalia ‘bahasa’, tetum, ‘pertuguês’ no karik inglês mós. Bain-hira ita loke jornais sira, ‘tore de Babér’!
Karik mós Biblia muda tiha ona nia versaun, tamba uluk la konta katak Torre monu hodi oho ema ‘dodok tiha hotu’. Uluk, dehan katak, tamba la kompreende malu, sira la konsegue harí torre né.
Ha’u fiar katak, tamba Ângela Merkel mós lê ‘Babilonisch Sprachverwirrung’, ikus-ikus né, bain-hira Chanceller alemã né ba reuniões (quase semanais) ho Presidente francês Nikolas Sarkozy no Comissão Europeia, Senhora né lori ona tradutor, tamba nia la ko’alia francês no inglês. Foin semana kotuk, Merkel iha China, ko’alia nia lian ho tradução simultânea, hodi nuné Hu Jin Tao no Wen Jia Bao bele hatene katak nia husu apoio ba China atu sosa dívidas (tusan) iha Europa, hodi nuné bele salva Europa husi crise económica. Merkel ko’alia alemão, Hu Jin Tao no Wen Jia Bao ko’alia chinês – sira la mate, sira buka salva Europa, tamba europeus barak servisu la iha no sira nia governos osan la iha!
‘Torre Babel’ mós mak ita bele haré, bain-hira iha Parlamento Nacional, ukun-na’in sira koalia kona ba língua materna, husi ida-idak nia perspectivas.
Balun dehan fahe povo, halakon Unidade Nacional (haktuir ‘Sociedade Civil’ nia liafuan), haburas ‘sukuismu’ (liafuan ida né merece katak ‘ciência linguística’ tenki fó definição). Balun fali dehan katak, iha Austrália mós, hanorin ona lian china ho indonésia iha Universidade – katak, iha Austrália sira la’o ba oin, ita mak hakiduk!
Ita nia kakutak, ita nia matenek ... iha hela módulo ‘torre de Babel’. Maibé, perspectivas sira né hotu hatudu deit: subjectivismo no ignorância ba matéria!
2 – ‘Desacralização’ ba UNTL
Forum Académico ka Instituto Académico, hanesan UNTL, bele fali fó fatin atu koalia kona ba língua materna!!! Hanesan fali pecado boot ida!!! Perspectiva nebé sala liu!
Ha’u dehan sala, tamba sá? Tamba hanoin fali katak ‘forum académico’ atu ko’alia deit kona ba tecnologia no ciência! Atu ko’alia deit karik kona ba ‘WWW’ – nebé ema barak iha Inglaterra. América no Austrália, la hatene tan sa-ida mak né...
Ita bele hetan conclusão katak, iha Timor... avançado duni! Inglês la ós ita nia língua materna, maibé ita hatene ona ‘www dot com’, ita hatene ona ‘internet’, ita hatene ona ‘apple’, ita hatene ona ‘sms’, hatene mós ‘facebook’, hatene ‘I-Pad’, ‘I-Phone’, ‘twitter’ – núdar ‘língua científica’, hodi hanoin katak, lolós, iha UNTL... ko’alia deit buat sira né!
Consciência/hanoin hanesan né mak fanun ha’u kona ba fenómeno ida seluk – conceito do património! Ita balun kontenti, tamba malae sira mós contente, bain-hira ita define Património Cultural, atu rekupera ka reabilita:
a) ‘gereja tua’ sira, hodi nuné ita temi katak ita hotu católico;
b) Prisão, ohin loron ita temi ‘komarka’, nudar símbolo kapaz tebes ida ba ita nia identidade, tamba malae sira hatama ita nia aman sira, abôn sira no bei-ala sira iha nebá, nudar dadur, sai to’o oho;
c) Castelos ka muralhas – nudar parte identidade ita nian, tamba malae sira hela iha nebá ukun ita, no mós iha nebá maka sira defende-an hasoru rebeliões husi ita nia abôn sira no bei-ala sira.
Ita sinti ‘proud’, ita sente ‘bangga’... tamba ita iha património... atu hatudo ba Mundo... kona ba ita nia Identidade!
Iha Parlamento, balun temi exemplo Cabo Verde! Ha’u bá Cabo Verde, iha 2000! Sira mós hatudu Fortes no Prisões, tamba uluk Cabo Verde sai nudar fatin concentração ba escravos (ka atan), nebé kaer husi Continente africano, atu lori ba Brasil... atu kuda algodão, kuda café no buat seluk tan! Cabo Verde, uluk liu, rai mamuk – sira nia história hanesan ‘torre de babel’ kiik ida – iha nebá mak hamosu ‘crioulo’, tamba hotu-hotu tenki aprende ko’alia pretuguês! Ita bele kompreende, iha tempo ocupação indonésia, ita hotu obrigado ko’alia ‘bahasa’ – até Analfabetos sira nebé ita hanorin hela atu lê no hakerek, (‘paling tidak’... sira nia naran)... hotu-hotu ko’alia ‘bahasa’ corrente, ne’ebé la ós duni ‘bahasa’ akadémiku ka sientítiku! Lós duni, ‘bahasa’ académico ka científico, né propriedade ita nia ‘kaum’ intelectual sira nian!
Maibé, ha’u triste tebes! Intelectuais timor-oan sira atu despreza tiha ‘lian inan’, moe atu reconhece ‘lian inan’... nuudar Património Cultural, nuudar Abut ba ita nia Identidade lolós!
Karik tamba balun lê ona livros ho lian ‘german’ deit, balun keta livros ho lian ‘prancis’ ona, ou keta tamba barak maka ko’alia ona ‘english’ ho nanál naktelok ona... maka ‘lian inan’ nebé ita nia inan uza ba ita, bain-hira sira ko’us ita, fó susu ba ita, hamós ita nia foer, kanta ba ita hodi hamaus ita atu hán, atu hari’is, atu toba... – Ida né, LIAN INAN né... mak desacraliza fali... Forum Académico no kakutak académico husi intelectuais sira!
Na realidade, ita desacraliza ita nia AN RASIK!
Iha acontecimento iha UNTL, feto maluk balun nebé, ho histerismo ‘luar biasa’ (ida né fó dalan atu hetan mós ‘penghargaan utk keberanian dalam demokrasi’!!!), hanaran-an nudar representantes sociedade civil, hakilar kona ba fakar-ran, terus no mate. (Ha’u mós hakfodak, tamba ha’u la conhece, iha 2000 no 2001, ema balun nebé participa ba reconsiliação iha fronteira, hodi lori refugiados sira fila – de repente, rona sira mós iha nebá, hodi fó hanoin ba problemas nebé mosu daudauk iha Lista Veteranos sira, nebé balu-balun mosu ho critérios nebé la lós!).
Balun fali temi liafuan ‘maubere’, komparasaun ida nebé hatudu momós, ema sira né kakutak mamuk no la iha duni compreensão kona ba história. Ohin loron, qualquer ema ida, foti-an hanesan sira maka hatene história lolós, tamba sira maka halo! Iha psicologia pós-conflito, fenómeno ida né mosu... iha fatin hotu-hotu! Ita tomak mak tenki enfrenta problemas socio-político-psicológicos sira né!
‘Maubere’ sai hanesan referência ida ba ita nia an rasik, nuudar kolonizado, tamba malae sira aplika liafuan ‘maubere’ ba timoroan sira hotu nebé foer, hatais hakfolik ka lipa, la hatene português, la ko’alia tetum, ain-tanan, mama malus, fuma batar kulit nebé dois. ‘Maubere’ liafuan pejorativo, katak hodi hakribi. Iha África, malae sira bolu ‘preto’ ka ‘negro’. ‘Maubere’ liafuan ida hodi hatudu hakribi ba ita, timor-oan. Ohin, ita hakribi ita nia-an rasik.
Ita hatene koalia ona português, ita matanek ona, ita hatais vestido ho tacão ás, ita uza ona ‘lipstick’, ita uza ona gravata no ‘kaijaku’, sa’e ona kareta, ba pasiar ona iha tasi balun, mak ita... bele hakribi ona ita nia-an rasik!
Ita desacraliza ona ita NIA KLAMAR MAUBERE!
3 – ‘Herodes no Belém’
Komparasaun Herodes no Belém... la sientífiku liu! Nem husi ponto de vista religioso, ita bele aproveita! E Pe. Martinho nia sala mak kahur ciência ho religião! Hanesan Intelectuais balun no Ukun-nain sira balun kahur fali política ho ciência!
Sociologia, ciência ida nebé la ós exacta. Se ema ida hakarak estuda ‘behaviour’ ka comportamento ka hahalok ema/sociedade timor, iha tempo descobrimentos, timor-oan nia hanoin no hahalok diferente liu no tempo iha ona administração política portuguesa nian, to’o II Guerra Mundial. Bain-hira mós hakarak estuda fali 24 anos ocupação indonésia, hanoin no hahalok timor-oan nian la hanesan tempo uluk, bain-hira ita hahú funu. Tempo ohin loron mós, iha mudanças ba hanoin no hahalok iha ita nia sociedade laran.
Sociologia, ciência pragmática ida. Intelectuais timor-oan sira hatene ida né... liu ha’u, nebé SMA ka Liceu deit. Karik seidauk esforça-an atu aplica, karik seidauk kadi kakutak atu haré ho diak. Karik sei dekór maten deit, sa-ida mak uluk sira aprende iha ‘Universitas’.
Iha ai-laran, bain-hira ami estuda no discute FUNU, nudar Ciência ida, ami aprende Leis Gerais kona ba Guerra. Ami mós aprende, husi livros oi-oin, Funu nia desenvolvimento husi tempos medievais (bain-hira sei uza espada ka surik to’o diman no rama, bain-hira uza mós kuda hodi halo funu, to’o bain-hira ema inventa ona pólvora), to’o kilat husi manual ba automático, no tanques de guerra no avião ba morteiros, canhões no mísseis. Estudos sira né atu orienta deit ami nia hanoin, hodi hetan compreensão geral ida. Ami mós aprende distingue funu ka guerra convencional ho funu ka guerra de guerrilha. Ba Guerra rua né, leis gerais hanesan, la muda! Lós duni, maibé leis gerais!
Ami mós buka estuda no aprende kona ba guerrilha iha fatin oi-oin, husi China ba Vietnam, husi Guiné Bissau ba Cuba, husi Moçambique ba África do Sul – Lei importante ida ami kaer, mak né – Funu evolue ho tempo! Ciência Funu nian... EVOLUE... hanesan ciências sociais seluk!
Processo hotu-hotu kona ba sociedade, tenki ser processo dinâmico... Labele sai processo estático! Mesmo iha ciência exacta, ba iha tecnologia sei la iha avanço... se estático, katak buat nebé hetan pára ona iha né! Quanto mais (ka liuliu, ka ‘apalagi’) iha ciências sociais.
Pedagogia mós ciência social ida. Se estática, sei la avança! Mundo académico ka Forum académico, iha Timor Lorosa’e doben né, tenki buka harí kultura hadomi ita nia IDENTIDADE!
Ha’u nia apelo ba intelectuais timor-oan sira – labele estático iha aprendizagem nebé ita boot sira lori husi ita boot sira nia Curso oi-oin. Buka hanoin nafatin, buka aprende nafatin, tamba mundu mós evolui, ho diak no aat!
Lolós, iha UNTL bele hanoin hahú mós ‘ciência linguística’, hodi timoroan bele aprende semântica husi ita nia línguas maternas. Ha’u bele garante, riku tebe-tebes!!!
Iha II Parte, ha’u sei ko’alia kona ba ‘Aplikasaun língua materna iha Ensino (Básico) Pré-Escolar’ no iha III Parte kona ‘Pedagogia - Experiências iha Rai barak no experiência iha Timor-Leste kona ba ‘Escola Foun’ ’.
* Ema balun hakerek surat, mai ha’u, nuné: ‘Ba Seu Silêncio Peremeiro Menistro José Alexandre Gusmão, aliás Xanana’. Ha’u hakarak atu informa ba público katak, ha’u muda tiha ona ha’u nia naran, husi Registo iha Igreja no Civil. Uluk, iha português nia tempo, labarik nebé atu sarani no bele tama escola, tenki lori naran português, husi santo ida nia naran ka figura histórica Portugal nian ida (hanesan Afonso Henriques, Nuno Álvares, Bendito Sávio, João Bosco, no sst). Kay Rala, ha’u nia avô husi ha’u nia Inan. Nuné, formalmente, husi kedas 2000, Kay Rala mak ha’u, José Alexandre pertence deit ba arquivo ona.



Publikado iha Forum Haksesuk

Primeiru Dia Kampanaia Kandidatu PR “Taur Matan Ruak: Hau Husik Fitun 2 Fila Mai Imi, Tamba Hau Hakarak Lori Imi Ba Moris Diak”


Notisia Husi TVTL - Kuarta kalan, 29 Fevereiru 2012

Kandidatu Prezidenti da Republika Taur Matan Ruak hala’o Primeiru kampania iha kampo Futebol Dom Bosco Comoro, Dili, iha primeiru kampania ne’e taur Matan ruak hateten, nia husi fitun rua ramba atu hamutuk ho povu kiik sira.

Kandidatu Prezidenti da Republika Taur Matan Ruak hala’o nia primeiru kampania iha Kampo Futebol Dom Bosco Comoro, Dili ne’ebe loke ho kultura Timor nian ne’ebe simu husi lia nain uma Lisan Motain hodi fo fiar ba Taur Matan Ruak atu bele manan iha eleisaun ne’e.

Iha primeiru kampania ne’e, Taur matan Ruak hato’o ba nia apoiante sira katak, nia husik forsa ho fitun rua tamba atu hamutuk mai ho povu ki’ik sira ne’ebe durante ne’e terus ba rai doben ida ne’e.

“Uluk ho imi fakar ran ba ukun aan, fila fali ho imi, isik kosar ba moris diak, hau so’e fitun rua fila fali mai, tamba imi, hau lori imi maka moris diak, hau lori imi mak nasaun ida ne’e moris, tamba hau nia promesa ida de’it, ohin hau jura servi de’it imi to’o mate, se ami la halo hanesan ne’e, imi nia matan been, imi nia hamulak, imi nia orasaun sei halo ami nia vida badak liu, ami sei mate mohu iha imi nia leet,” deklara Taur Matan Ruak.

Alinede atu sai servidor ba povu, kandidatu Prezidenti da Republika nomor 2 ne’e, hato’o mos nia programa katak, tenki hametin independensia, ekonomia no unidade nasional.

“Hametin ita nia indepedensia, independensia nasional tenki metin, se ita nia identidade metin, rua, se ita iha ekonomia ne’ebe diak, ne’ebe bele sustenta ita nia nasaun ba longu prazu, tolu, hametin ita nia soberania, ita nia nasaun ne’e ita maka hari’i, hari’i ho unidade Frente 3 nian ne’e, Frente Armada, Frente Klandestina, Frente Diplomatika,” deklara Taur Matan Ruak.

Maske Taur Matan Ruak deklara an katak nia independenti maibe hetan apoiu husi Partidu

PR elogia civismo de apoiantes do candidato Taur Matan Ruak

 

Díli, 01 mar (Lusa) - O Presidente de Timor-Leste e candidato às eleições presidenciais de 17 de março, José Ramos-Horta, elogiou hoje o "grande civismo dos apoiantes" do general Taur Matan Ruak verificado na quarta-feira, primeiro dia da campanha eleitoral.

"Elogio o grande civismo demonstrado pelos apoiantes do candidato, numa campanha reveladora de maturidade democrática que é preciso encorajar", afirmou José Ramos-Horta, citado num comunicado da Presidência, divulgado hoje à imprensa.

Segundo o documento, o elogio do Presidente deve-se ao facto de quando regressava a Díli, proveniente de Liquiçá, se ter cruzada com a caravana da campanha de Taur Matan Ruak, que fez questão de parar para "saudar efusivamente" o chefe de Estado timorense.

"Fiquei muito sensibilizado e gratificado", afirmou, segundo o comunicado, José Ramos-Horta, adiantando que muitos dos apoiantes de Taur Matan Ruak encostaram as motorizadas para "beijarem a mão do mais alto Magistrado da Nação".

José Ramos-Hortas e Taur Matan Ruak disputam, com mais 11 candidatos, as eleições presidenciais de 17 de março.

A campanha eleitoral começou quarta-feira e termina a 14 de março.

MSE.

Lusa/Fim
 

Rabu, 29 Februari 2012

Taur: Hau Husik Fitu Rua Tanba Hanoin Povu

Dili-MLP, Kandidatu Prezidente Republika periodu 2012-2017, Jose Maria de Vasconselo (Taur Matan Rua) husik hela nia kargu Jeneral Fitun Rua iha Forsa Defeza Timor Leste-FDTL, tanba hanoin Povu, lori Povu maka ohin loron Nasaun ida ne’e moris.

“Hau husik Fitun Rua iha F-FDTL tanba hanoin imi povu, tansa uluk fakar ran imi iha oin, maibe hisik kosar imi iha fali kotuk” hateten Taur Matan Rua iha Kanpaña dahuluk, iha Kampu Futeboll Dom Bosco, Dili Kuarta 29/2.
Tuir Taur katak uluk ita hamutuk hodi manan Independensia, tanba ne’e ikus fila fali ho povu hodi manan dala ida tan, hodi Manan Eleisaun Prezidensial.

“Uluk ami hotu jura atu servi ita nia rai to’o mate, ohin ami jura servi povu to’o mate” komenta Taur. Nia hatutan katak hakarak sai Prezidente tanba hakarak hakuak povu tomak ho hanoin dia deit, tanba ne’e it abele manan tan dala ida, tansa uluk lori mate maka sosa ita bele nusa mak lori kosar ita la bele, no ita tenki hatudu ba Mundu katak Timor Leste mos bele, Timor Leste iha Dignidade.

“Hau iha hanoin tomak hakarak lao hamutuk ho povu, lori povu ba future hodi halo dezenvolvimentu ba oin” Informa Taur. Eis Komandante Fitun Rua ne’e hatutan katak karik povu fo fiar hodi manan iha eleisaun Prezidenzial, no hamutuk ho povu sei ke’e hofo sira ne’e sai tetuk hotu, tanba durante tinan 36 servi ona Nasaun ida ne’e, laiha ema ida deit maka bele halao servisu ho diak, maibe ita hamutuk maka bele manan buat hotu.

“Dala ida tan hau lori hau nia forsa no kbiit tomak atu halibur povu hotu para ita bele manan tan dala ida” Komenta Taur. Kandidatu Numeru sorteiu rua ne’e reforsa liu tan katak karik manan iha eleisaun Prezidensia iha buat balun mak halo iha tinan lima mai,  hametin Independensia, hametin Ekonomia, hametin soberania, hametin unidade no reforsa toleransia.

Kandidatu Taur Matan Ruak hanesan kandidatu Independente maibe hetan apoiu masimu husi Partidu CNRT, UDT, Undertim, no Organizasaun Rezistesia mak hanesan Fitun, Fuan Domin, Sagrada Familia, St. Antonio, Organizasaun CPD-RDTL no seluk tan Inklui Eis Petisionariu.
Iha kanpaña dahuluk Kandidatu Taur Matan Ruak nian iha Kampu Futeboll Dom Bosco Comoro ne’e hetan antusiasmu makaas husi militante no simpatizante sira kuaze 20.000 pesoas.


"MILITANTE FRETILIN - PARTIDU NO KOORDENADOR FRETILIN - MOVIMENTU SAI JURKAM BA TAUR MATAN RUAK"

Dili, Militantes Partidu FRETILIN Antonio Cardoso partisipa iha Abertura Kampanha Taur Matan Ruak nian iha kampu de Futebol Don Bosco Komoro Dili no sai mos JURKAM ba TMR iha Abertura kampanha ida ne'e.

Sr. Antonio Cardoso Aktual membro Parlamentu Nasional husi Bankada FRETILIN partisipa no sai haneasn JURKAM ba iha Abertura Kampanha Presidensial Taur Matan Ruak nian iha Kampu Futebol Don Bosco Komoro Dili. Iha nia intervensaun nia hateten katak hanesan militantes FRETILIN nebe hamriik iha maun Taur Matan Ruak nia Kotuk atu fo apoiu ba maun Taur atu sai Presidente da Republika iha 2012 - 2017.

"Kamarada sira hotu, hau temi kamarada iha ne'e, tamba hau hamriik iha ne'e hanesan militante FRETILIN nebe hakarak atu fo apoio ba hau nia maun Taur atu sai Presidente da Republika iha Periodo 2012 - 2017" nia heteten. Militante FRETILIN ida ne'e mos haktuir liu tan katak "Ema nebe merese ita hotu nia konfiansa no apoio mak maun Taur Matan Ruak, laiha tan ema selulk. Nia mak ita hotu koinhese, ita hotu terus hamutuk ho nia iha tempu difisil nia laran no ohin hamutuk tan dala ida para lori Rai ne'e ba oin",

Entertantu iha fatin hanesan Sr. Antonio Aitahan Matak, Koordenador geral CPD-RDTL hato'o mos nia liafuan ba apoiantes sira nebe hamriik hela iha loron manas laran. Tuir Matak katak, "Maun Horta ba Koalia ho Ami, ami la rona, Maun Xanana koalia ho ami, ami la Rona, ohin loron so uniko ami nia maun, nebe hamutuk ho ami, nebe tun ikus liu husi Ailaran nia mak Taur Matan ruak. Ohin Ami hamutuk ho nia ho total militantes 49.000 nebe ho Eleitoral hotu ona, prontu atu vota no sei mobiliza ema atu vota ba ita nia maun Taur Matan Ruak.

"Hau nia massa 49.000 pessoas, hau hein atu imi hotu hamutuk lori imi nia ema mai tan, barak tan para ita fo susesu ba ita nia maun Taur iha Primeira Ronde deit". Nia haktuir.

Iha fatin hanesan JURKAM seluk nebe hato'o mos sira nia liafuan mak hanesan Jose Fo-Laran (Koordenador Konsolidasaun Distritu Dili), no Natalino (Coodenador Assosiasaun Feto Faluk Oan Kiak - FOK).

Militantes no simpatizantes, aprosimadamente ema nain rihun rua liu mak partisipa iha kampanha Abertura ida ne'e.  (JC)